Naslov
Tradicionalni način držanja i uzgoja europskih ptica i križanaca u Hrvatskoj
(The traditional way of keeping and breeding european songbirds and hybrid birds in Croatia)

Autori
Dorbić, Boris

Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Autorske knjige, monografija, znanstvena

Izdavač
Ogranak Matice hrvatske u Šibeniku ; Udruga Futura

Grad
Šibenik

Godina
2021

Stranica
100

ISBN
978-953-6379-63-7

Ključne riječi
europske pjevice, križanci, Hrvatska, tradicija, držanje, uzgoj, lov, antropogenizacija.
(.European songbirds, hybrid birds, Croatia, tradition, keeping, breeding, hunting, anthropogenisation.)

Sažetak
O tradiciji držanja i uzgoja europskih ptica pjevica i njihovih križanaca na području Hrvatske nema puno pisanih djela. U ovom djelu su na specifičan način prikazani autorski memoari, intervjui, kao i znanstveni pristup sinteze, analize i komparacije u cilju očuvanja ove tradicije. Knjiga sadržava biološku i uzgojnu komponentu sa socio-antropološkim specifičnostima. Od svih zeba kod nas je najomiljeniji češljugar (Carduelis carduelis L.). Druga po redu najpopularnija zebovka bio je zelendur (Chloris chloris L.). U Hrvatskoj su se od druge polovice 20. stoljeća najviše uzgajali kanarinci, a u manjoj mjeri i križanci s europskom faunom. U to vrijeme Zagreb je bio hrvatsko i jugoslavensko središte uzgoja križanaca. Redovito su se u većim hrvatskim gradovima održavale klupske izložbe ptica i sastanci uzgajivača. Lov na ptice pjevice u našem narodu imao je veliku tradiciju, a posebno se to odnosilo na područje Dalmacije i Južne Hrvatske. Većinom su se ptice hvatale na klasični način (na grmu s ljepljivim drvcima tzv. „baketine“ s vabcem). Odlazak u lov, odabir i slušanje ptica, kao i njihovo držanje bili su dio tadašnje ornitofilske svakodnevice. U prošlosti do 90-ih godina 20. stoljeća uzgajivači nisu imali odveć znanja i mogućnosti za suvremeni uzgoj europske faune i njihovih križanaca. Krajem 20. stoljeća uzgajivači započinju i s ozbiljnijim uzgojem europskih pjevica. Danas se zakonskim propisima sprječava uništavanje ptičjih vrsta, a kontroliranim uzgojem pridonosi se njihovoj domestifikaciji i očuvanju genetskih resursa. Učinak intenzivne poljoprivrede i antropogenizacije na ptice djeluje negativno što ima za učinak smanjenja brojnosti nekih ptičjih vrsta.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biologija, Poljoprivreda (agronomija), Sociologija

POVEZANOST RADA