Pregled bibliografske jedinice broj: 1106860
Suvremena geografska preobrazba Župe dubrovačke
Suvremena geografska preobrazba Župe dubrovačke // Zbornik sažetaka drugog kongresa geografa Bosne i Hercegovine / Nurković, Safet (ur.).
Sarajevo: Geografsko društvo Federacije Bosne i Hercegovine, 2008. str. 55-57 (predavanje, podatak o recenziji nije dostupan, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 1106860 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Suvremena geografska preobrazba Župe dubrovačke
(Recent geographical transformation of Župa
dubrovačka)
Autori
Jović, Sandra
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Zbornik sažetaka drugog kongresa geografa Bosne i Hercegovine
/ Nurković, Safet - Sarajevo : Geografsko društvo Federacije Bosne i Hercegovine, 2008, 55-57
ISBN
978-9958-927-5-8
Skup
Drugi kongres geografa Bosne i Hercegovine
Mjesto i datum
Neum, Bosna i Hercegovina, 08.10.2008. - 11.10.2008
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Podatak o recenziji nije dostupan
Ključne riječi
Župa dubrovačka, Dubrovnik, geografska obilježja, litoralizacija
(Župa dubrovačka, Dubrovnik, geographical features, littoralization)
Sažetak
Župa dubrovačka je izrazito omeđena geografska cjelina smještena jugoistočno od Dubrovnika (20, 35km² i 6663 stanovnika 2001.). U ovom radu razmatra se suvremena geografska preobrazba Župe dubrovačke koja se očituje u socio-ekonomskim promjenama i promjenama prirodnog i kulturnog krajobraza. Stoljećima je Župa bila izrazito ruralni prostor s razvijenom poljoprivredom, a glavne promjene se događaju u drugoj polovici 20. stoljeća. Intenzivno se razvija turizam koji postaje dominantna djelatnost, pojačava se proces litoralizacije što je povezano s napuštanjem poljoprivrede i preorijentacijom na tercijarne djelatnosti koje se razvijaju pod utjecajem turizma, posebno onoga vezanog uz uski obalni pojas i pripadajući akvatorij. Raste broj stanovnika, velikim dijelom zbog imigracije. Nove gospodarske aktivnosti i veći broj stanovnika utječu na izmjenu krajobraza: nekad poljoprivredno atraktivni dijelovi Župskog polja postaju stambene zone, dok u preostalim dijelovima dolazi do sukcesije izvornoga sredozemnog biljnog pokrova. Župa se urbanizira, gradi se infrasturktura ; mreža prometnica, vodovod, telekomunikacijski sustav i dr. Uzlaznu putanju u razvoju Župe dubrovačke prekinuo je Domovinski rat, nakon čega je uslijedio dugi period oporavka. Iako su do sada učinjeni značajni pomaci u obnovi ukupnog gospodarstava još uvijek veliki dio nekadašnjeg turističkog kapaciteta nije u funkciji. U posljednjem desetljeću u Župi se intenzivno razvija trgovina u obliku velikih trgovačkih centara koji su smješteni u industrijsko-poslovnoj zoni, dijelu Župe koji je najbliži Dubrovniku. Taj prostor dobro je prometno povezan, nije na obali pa stoga nije u koliziji s turizmom. Stoljetna usmjerenost Župe prema Gradu i danas je očita u dnevnim migracijama radi posla i obrazovanja. Razvoj Grada utječe na daljnji razvoj Župe koja sve više postaje njegova prigradska zona u koju se prelijeva dio stanovništva, što potvrđuje dinamika stanogradnje u posljednje vrijeme. Navedeni procesi evidentno mijenjaju višestoljetnu organizaciju župskog prostora, slično kao u mnogim regijama istočne obale Jadrana, s time da se kao posebnost ističe višestruki utjecaj Dubrovnika, regionalnoga urbanog središta i jednoga od najvažnijih turističkih središta Mediterana.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Ekonomija, Povijest, Geografija
