Pregled bibliografske jedinice broj: 1106813
Milutin Milanković i prijedlog kalendarske reforme
Milutin Milanković i prijedlog kalendarske reforme // 9. susret Hrvatskog društva za mehaniku (HDMa) / Skorzit, Ivica ; Tonković, Zdenko ; Karšaj, Igor ; Jarak, Tomislav ; Lesičar, Tomislav (ur.).
Zagreb: Hrvatsko društvo za mehaniku (HDM), 2019. str. 169-174 (predavanje, domaća recenzija, kratko priopćenje, ostalo)
CROSBI ID: 1106813 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Milutin Milanković i prijedlog kalendarske reforme
(Milutin Milanković and his calendar reform proposal)
Autori
Jelenić , Gordan
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, kratko priopćenje, ostalo
Skup
9. susret Hrvatskog društva za mehaniku (HDMa)
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 11.07.2019. - 12.07.2019
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
Milutin Milanković, kalendarski problem, povijesni razvoj suvremenog kalendara, pogreška Gregorijanskog kalendar
(Milutin Milanković, calendar problem, historical development of modern calendar, Gregorian calendar error)
Sažetak
U radu je opisan prijedlog kalendarske reforme kojega je prije gotovo sto godina izložio Milutin Milanković (28.5.1879-12.12.1958), čiju 140. godišnjicu rođenja obilježavamo ove godine. Milutin Milanković svjetski je poznati matematičar, astronom, klimatolog i geofizičar, rođen u uglednoj srpskoj obitelji u Dalju u Slavoniji, gdje je odrastao i cijeli život rado dolazio te gdje je po vlastitoj želji i pokopan. Njegovo ime nose jedan asteroid, dva kratera na Marsu i Mjesecu i medalja društva European Geosciences Union, koja se dodjeljuje za izvrsnost u istraživanju i modeliranju dugoročnih klimatskih promjena, a NASA ga je uvrstila među petnaest najvećih znanstvenika iz područja istraživanja Zemlje. Školovao se u Osijeku i studirao građevinarstvo u Beču, gdje je i doktorirao te neko vrijeme radio kao projektant u vrijeme početka primjene armiranog betona. Godine 1909. preuzeo je nastavu na Katedri za primenjenu matematiku Filosofskoga fakulteta Univerziteta u Beogradu i tu ostao živjeti i raditi do smrti 1959. godine. Najpoznatiji je po razvoju matematičke teorije klime, koja je potvrđena nakon njegove smrti i koja je u zadnjih četrdesetak godina predmetom intenzivnog istraživanja. Svoju teoriju Milanković je objedinio u djelu Kanon osunčavanja Zemlje i njegova primjena na problem ledenih doba, a prema njoj kinematika kretanja Zemlje iskazana kroz precesiju i nutaciju osi te promjenu ekscentriciteta putanje Zemlje odgovorna je za sekularnu varijaciju klime i nastanak ledenih doba. Milutin Milanković autor je i inovativnih rješenja u građevinskom konstrukterstvu, promotor upotrebe vektorskog računa u nastavi mehanike te neumorni popularizator znanosti, a ostavio je vrijedne radove i u teoriji pomicanja polova Zemlje. Godine 1923. bio je delegat Kraljevine SHS i Srpske pravoslavne crkve na Svepravoslavnom crkvenom saboru u Carigradu i autor tamo usvojeneg prijedloga kalendarske reforme, koji ne samo da je trebao zamijeniti u pravoslavnim crkvama i danas korišteni Julijanski kalendar, već istovremeno ponuditi i rješenje kojom bi se na praktičan način na najmanju moguću mjeru svela pogreška u danas univerzalno korištenom Gregorijanskom kalendaru. Prijedlog je temeljen na točnijim astronomskim mjerenjima od onih koja su bila na raspolaganju u vrijeme gregorijanske kalendarske reforme iz 1582. godine kao i na praktičnoj potrebi za kalendarom koji bi bio istovjetan Gregorijanskom u narednih gotovo tisuću godina.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Temeljne tehničke znanosti