Pregled bibliografske jedinice broj: 1106790
Život tranzitologije u Hrvatskoj politologiji: Ranciereovski pristup
Život tranzitologije u Hrvatskoj politologiji: Ranciereovski pristup // Anali Hrvatskog politološkog društva, 17 (2020), 1; 123-145 doi:10.20901/an.17.06 (domaća recenzija, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 1106790 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Život tranzitologije u Hrvatskoj politologiji:
Ranciereovski pristup
(The Life of Transitology in Croatian Political
Science: Rancièrian Approach)
Autori
Kursar, Tonči ; Matan, Ana
Izvornik
Anali Hrvatskog politološkog društva (1845-6707) 17
(2020), 1;
123-145
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
hrvatska politologija, tranzitologija, metapolitika, konsenzusna demokracija, Rancière
(Croatian political science, transitology, metapolitics, consensus democracy, Rancière)
Sažetak
Autori polaze od Rancièreovih teza o ideologijskom konsenzusu u društvenim znanostima kako bi istražili je li tranzitologija nestala iz hrvatske politologije. Istraživanje se temelji na tranzitologijskim prilozima koji su objavljeni u hrvatskome politološkom časopisu Politička misao u posljednja tri desetljeća. U članku se pokazuje da je hrvatska tranzitologija dio sveobuhvatnog konsenzusa o podudarnosti demokracije i kapitalizma nastaloga 1989. U istraživanju povijesti i stanja hrvatske tranzitologije u desetljeću poslije prvih višestranačkih izbora primjenjuje se Rancièreovo shvaćanje (liberalne) metapolitike. U istraživanje drugog desetljeća tranzitologije autori koriste Rancièreovo shvaćanje "konsenzusne demokracije" koja razvija težnju ka istovjetnosti političke forme i društvenog stanja. Pokazuje se da hrvatska tranzitologija u drugoj fazi smatra da konsolidaciju demokracije treba objasniti uvođenjem "nepolitičkih čimbenika" kao što su pravna država, civilno društvo i demokratska politička kultura. Svi se oni mogu podvesti pod Rancièreovo shvaćanje konsenzusne demokracije jer se pomoću nje kani ostvariti spomenuta istovjetnost. Kako se danas čini da je tranzitologija zastarjela, u članku se pokazuje da hrvatska tranzitologija još živi kroz identifikaciju devijacija i nedostataka hrvatskog društva. To postiže tako što svako odstupanje od normativnih ideala tranzicije prevodi u "nefunkcionalno", odnosno u "ime problema" (Rancière), koji treba neku unaprijed definiranu (reformsku) intervenciju. Tako se u nju unose teleologijski elementi kojima se iznova potvrđuje želja da povijest završi u univerzalnoj tvorbi koju čini neraskidiva veza demokracije i kapitalizma.
Izvorni jezik
Hrvatski
POVEZANOST RADA
Projekti:
HRZZ-IP-2014-09-9351 - Znanstvena aktivnost, suradnja i orijentacija istraživanja u društvenim znanostima u Hrvatskoj i ostalim postsocijalističkim europskim zemljama (RACOSS) (Jokić, Marija Maja, HRZZ - 2014-09) ( CroRIS)
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Scopus
