Naslov
UTJECAJ RAZLIČITIH DOZA INFUZIJSKIH OTOPINA NA SLOJ ENDOTELNOG GLIKOKALIKSA U BOLESNIKA OPERIRANIH METODOM LAPAROSKOPSKE KOLECISTEKTOMIJE
(THE EFFECT OF DIFFERENT DOSES OF INFUSION SOLUTIONS ON THE ENDOTHELIAL GLYCOCALYX LAYER IN PATIENTS WHO UNDERWENT LAPAROSCOPIC CHOLECYSTECTOMY)

Autori
Belavić, Matija

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Mjesto
Rijeka

Datum
23.07

Godina
2018

Stranica
121

Mentor
Žunić, Josip ; Sotošek, Vlatka

Ključne riječi
Analiza ekonomske isplativosti ; Atrijski natriuretski peptid ; Glikokaliks ; Hemodinamika ; Kolecistektomija, laparoskopska ; Kristaloidne otopine ; Morbiditet
(Atrial Natriuretic Factor ; Cholecystectomy, Laparoscopic ; Cost-Benefit Analysis ; Crystalloid Solutions ; Glycocalyx ; Hemodynamics ; Morbidity)

Sažetak
Cilj istraživanja: Endotelni glikokaliks je izvanstanični polisaharidni omotač koji se nalazi na luminalnoj strani krvnih žila i vrlo je važan u održavanju integriteta krvnih žila. Brojni čimbenici mogu dovesti do njegovoga oštećenja, a među ostalim i velika količina infuzijskih otopina tijekom operacija. Na modelu minimalno invazivne operacije (laparoskopska kolecistektomija) prikazali smo utjecaj primjene različitih doza infuzijskih otopina na sloj endotelnog glikokaliksa, a tim modelom nastojali smo umanjiti druge utjecaje i izolirano promatrati utjecaj infuzijskih otopina na oštećenje glikokaliksa. Do danas ne postoje radovi koji pokazuju utjecaj različitih volumena infuzijskih otopina na endotelni glikokaliks u bolesnika koji su operirani metodom laparoskopske kolecistektomije, stoga je primarni cilj ovoga rada bio ispitivanje utjecaja različitih volumena infuzijskih otopina na koncentracije sindekana-1, heparan sulfata i hijaluronske kiseline, koji su glavni sastavni dijelovi endotelnog glikokaliksa, u bolesnika koji su operirani metodom laparoskopske kolecistektomije. Pratili smo i koncentraciju atrijskog natriuretskog peptida (ANP, engl. atrial natriuretic peptide) i njegovu korelaciju s promjenama koncentracije sastavnih dijelova glikokaliksa. S obzirom da ne postoje jasne smjernice za standardiziranu perioperacijsku volumnu nadoknadu u bolesnika koji će biti operirani metodom laparoskopske kolecistektomije ovaj rad je također imao za sekundarni cilj utvrditi učinkovitost, sigurnost, ekonomsku isplativost restrikcijskih doza kristaloida u odnosu na liberalne doze u bolesnika operiranih metodom laparoskopske kolecistektomije kao i njihov jednogodišnji morbiditet. Ispitanici, materijal i metode: u ovu studiju je bilo uključeno 120 bolesnika ASA (eng. American Society of Anesthesiologists) statusa I i II koji su randomizirano bili podijeljeni u tri ispitivane skupine: restrikcijsku skupinu u kojoj su bolesnici dobivali 1 mL/kg/h Ringerove otopine intraoperacijski i šest sati poslije operacije ; liberalnu skupinu nižeg volumnog opterećenjau kojoj su bolesnici dobivali 5 mL/kg/h Ringerove otopine intraoperacijski i šest sati poslije operacije ; liberalnu skupinu većeg volumnog opterećenja u kojoj su bolesnici dobival 15 mL/kg/h Ringerove otopine intraoperacijski i 10 mL/kg/h šest sati poslije operacije. Svaka ispitivana skupina imala je 40 ispitanika. Kod svakog ispitanika praćene su koncentracije glavnih komponenti glikokaliksa, atrijski natriuretski peptid (ANP), markera bubrežne i jetrene funkcije, plinska analiza u arteriskoj krvi, laktati, C-reaktivni protein (CRP) i albumini u tri vremenske točke. Također su praćeni hemodinamski parametri neinvazivnom metodom kardiografske impedance kao i potrošnja kristaloida, volatilnih anestetika i analgetika. Rezultati: Nađene su značajno više koncentracije hijaluronske kiseline i sindekana-1 te veća sekrecija ANP-a u liberalnoj skupini većeg volumnog opterećenja u odnosu na ostale dvije skupine. Također je dokazana pozitivna korelacija između sekrecije ANP-a i koncentracije glavnih komponenti glikokaliksa. Analiza hemodinamskih i laboratorijskih parametara nije pokazala znakova globalne i splanhničke hipoperfuzije ni u jednoj ispitivanoj skupini. Nije bilo statistički značajne razlike u trajanju kirurškog zahvata ili anestezije, ali je potrošnja kristaloida, volatilnih anestetika i opioida bila statistički značajno manja u restrikcijskoj skupini u odnosu na preostale dvije liberalne skupine. Nije bilo značajne razlike u jednogodišnjem morbiditetu između skupina. Zaključak: Mjerenje glavnih komponenti glikokaliksa u cirkulirajućoj krvi može biti pokazeteljem intraoperacijskoga volumnog preopterećenja za vrijeme laparoskopskih operacija. Restrikcijska volumna nadoknada za vrijeme laparoskopske kolecistektomije je opravdana, sigurna i ekonomski isplativija u odnosu na liberalne načine volumne nadoknade.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA