Naslov
UTJECAJ PRIJEOPERACIJSKE PERORALNE PREHRANE NA RANI IMUNOLOŠKI ODGOVOR U BOLESNIKA S KORONARNOM BOLESTI SRCA LIJEČENIH KIRURŠKOM REVASKULARIZACIJOM MIOKARDA
(INFLUENCE OF PREOPERATIVE PERORAL NUTRITION ON EARLY IMMUNE RESPONSE ON PATIENTS WITH CORONARY ARTERY DISEASE WHO UNDERWENT ON SURGICAL CORONARY REVASCULARIZATION)

Autori
Sokolić ; Jadranko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Mjesto
Rijeka

Datum
21.06

Godina
2018

Stranica
131

Mentor
Sotošek, Vlatka

Ključne riječi
koronarna bolest srca ; perforin ; prijeoperacijska peroralna prehrana ; stanična imunost.
(cellular immunity ; coronary artery disease ; perforin ; preopertive peroral nutrition.)

Sažetak
Cilj istraživanja Kirurška revaskularizacija miokarda značajno utječe na promjenu imunoloških parametara, osobito stanične imunosti, što može dovesti do slabljenja funkcije imunološkog sustava u cijelosti. Nepoznati su mehanizmi koji dovode do neravnoteže i slabljenja imunološkog sustava te utječe li i na koji način prijeoperacijsko hranjenje na imunološka zbivanja u bolesnika s koronarnom bolešću srca liječenih kirurškom revaskularizacijom miokarda. Cilj ovog rada bio je istražiti promjene udjela leukocitnih subpopulacija, izražaj citotoksične molekule perforina u pojedinim limfocitnim subpopulacijama, stupanj citotoksične aktivnosti stanica NK i izražavanje pojedinih citokina (interferona-gama: IFN, interleukin (IL)-15, IL-18) u krvi bolesnika s koronarnom bolešću srca liječenih kirurškom revaskularizacijom miokarda te istražiti kako prijeoperacijska peroralna prehrana utječe na navedene imunološke parametre. Ispitanici, materijal i metode Ovo prospektivno istraživanje je obuhvatilo bolesnike s koronarnom bolešću srca, koji su liječeni kirurškom revaskularizacijom miokarda. U studiji je ukupno sudjelovalo 80 bolesnika, podijeljenih u četiri grupe. Bolesnici iz Grupe 1 liječeni su kirurškom revaskularizacijom miokarda (CABG od eng. Coronary Artery Bypass Grafting) uz upotrebu stroja za vantjelesni krvotok (tzv."on-pump" CABG), a nisu bili hranjeni prijeoperacijski. U Grupi 2 bili su bolesnici liječeni s on-pump CABG koji su bili hranjeni prijeoperacijski. U Grupi 3 bili su bolesnici s CABG bez stroja za vantjelesni krvotok (off-pump CABG, OPCABG) a koji nisu bili hranjeni, dok su u Grupi 4 bili OPCABG bolesnici koji su uzimali hranu prijeoperacijski. Svakom bolesniku uključenom u studiju uzeto je 20 ml heparinizirane periferne venske krvi neposredno prije kirurškog zahvata (T1) te nakon 24 (T2) i 72 (T3) sata po završetku operacije. Uzorci su centrifugirani na gradijentu gustoće i iz njih su izolirane mononuklearne stanice kojima su istodobno označeni antigeni korištenjem florokromnih konjugiranih monoklonalnih antitijela. Tim postupkom detektirane su leukocitne populacije (limfocite T, stanice NK, stanice NKT) i njihove subpopulacije. Izdvojenim, označenim stanicama metodom direktne imunofluorescencije unutar stanice obilježavan je perforin i analiziran protočnom citometrijom. Za određivanje koncentracije IFNγ, IL-15 i IL- 18 u plazmi bolesnika korišten je ELISA test (eng. enzyme linked immunosobrent assay). Pomoću pozitivne magnetske separacije izdvojene su iz periferne krvi stanice NK i potom je dvosatnim testom citotoksičnosti i protočnom citometrijom određivana njihova citotoksična aktivnost. Rezultati Dvadeset i četiri sata nakon kirurškog zahvatauočen je statistički značajnosmanjenje učestalosti CD3+ i CD3+CD4+ stanica te udjela perforin pozitivnih i perforin+CD3+CD8+ stanica u bolesnika liječenih s on-pump CABG operacijom u usporedbi s bolesnicima liječenih off-pump CABG operacijom. Udio T regulacijskih stanica je statistički značajno porastao u bolesnika liječenih on-pump CABG operacijom u usporedbi s bolesnicima liječenih off-pump CABG operacijom 24 sata nakon operacije. Udio IL-15+CD3+, IL-15+CD56+ te IL-15+CD3+CD56+ stanica bio je statistički značajno niži u bolesnika liječenih off-pump CABG operacijom u usporedbi s bolesnicima liječenih on-pump CABG operacijom 24 sata nakon oepracije. Istovremeno, nisu zabilježene značajne razlike u u udjelu IFNγ+ stanica unutar i između istraživanih grupa u svim istraživanim razdobljima. Nije uočena statistička značajnost u citotoksičnoj aktivnosti stanica NK između grupa u istraživanim vremenskim točkama. Koncentracije IL-15, IL-18 i IFN su bile statistički značajno više u bolesnika lječenih on-pump CABG operacijom u usporedbi s bolesnicima liječenih off-pump CABG operacijom 24 i 72 sata nakon operacije u odnosu na prijeoperacijske vrijednosti. Zaključak U bolesnika liječenih on-pump CABG operacijom značajno je smanjenudio CD3+ i CD3+CD4+ stanica, izražaj perforina u limfocitima periferne krvi te povećala koncentraciju pro- uplanih citokina (IL-15, IL-18 i IFN u odnosu na bolesnike liječene off-pump CABG operacijom. Ugljikohidratna prijeoperacijska prehrana nije imala statistički značajnog utjecajana promjeneudjela subpopulacijama limfocita i izražaja perforina u istraživanim skupinama bolesnika i istraživanim vremenskim točkama.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA