Pregled bibliografske jedinice broj: 1106458
Parun i Krmpotić
Parun i Krmpotić // Zadarski filološki dani 6 / Božić, Rafaela ; Kuvač-Levačić, Kornelija (ur.).
Zadar: Sveučilište u Zadru, 2017. str. 539-553 (predavanje, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 1106458 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Parun i Krmpotić
(Parun and Krmpotić)
Autori
Stupin, Tatjana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Zadarski filološki dani 6
/ Božić, Rafaela ; Kuvač-Levačić, Kornelija - Zadar : Sveučilište u Zadru, 2017, 539-553
Skup
Zadarski filološki dani VI
Mjesto i datum
Zadar, Hrvatska, 25.09.2015. - 26.09.2015
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
krugovaši ; Matica hrvatska ; poetika ; subverzija ; tumačenje ; Vesna Krmpotić ; Vesna Parun
(„Krugovi“ journal, Matica hrvatska, poetics, subversion, interpretations, Vesna Krmpotić, Vesna Parun)
Sažetak
Rad se bavi komparacijom poetika dviju bitnih suvremenih hrvatskih pjesnikinja Vesne Parun i Vesne Krmpotić, s naglaskom na tematsko, stilističko, strukturalno, ontološko ispreplitanje pjesničkih diskursa obiju poetesa te iz njih proizlazećih, književnostvaralačkih i recepcijskih fenomena u kontekstu hrvatske i europske književnosti 20. i 21. stoljeća. Jedna od temeljnih poveznica koja nam o tomu svjedoči jest knjiga Pjesme autorice Vesne Parun, objavljena u nakladništvu Matice hrvatske u Zagrebu, godine 1964. Pogovor, točnije iznimno vrijedan esejistički tekst o pjesništvu Vesne Parun, napisala je Vesna Krmpotić, a koja je i priredila pjesničku antologiju. Vesna Parun kao afirmirana pjesnikinja priklonila se literarnoj grupaciji oko kultnog časopisa Krugovi, a deset godina mlađa književnica Vesna Krmpotić također je bila etablirana predstavnica krugovaške generacije. Obje hrvatske poetese, Parunova i Krmpotićeva, krugovaškim književnim diskursom koji je ontološki nadvladao stilističku obnovu artizma i eksperimentiranje na formalnom planu potvrđuju osobitu subverzivnost u kontekstu raskida s onodobnom socijalno angažiranom društvenom estradom. Depoetizacijom i demistifikacijom lirskog diskursa te sklonošću prema misaonoj liričnosti uokviruju se ženskim subjektivizmom kao temeljem njihove umjetničke instance. Kompariranjem lirskog izričaja i esejističkog diskursa razvidna je logička i hermeneutička povezanost književnosti i osobnosti Parunove i Krmpotićeve.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija, Književnost, Kroatologija
