Pregled bibliografske jedinice broj: 1106392
Mediteranac Kamov u Krležinu djelu
Mediteranac Kamov u Krležinu djelu // Zadarski filološki dani V / Božić, Rafaela ; Sambunjak, Slavomir (ur.).
Zadar: Sveučilište u Zadru, 2015. str. 93-122 (predavanje, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 1106392 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Mediteranac Kamov u Krležinu djelu
(Kamov, the Mediterranean, in Krleža's work)
Autori
Stupin, Tatjana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Zadarski filološki dani V
/ Božić, Rafaela ; Sambunjak, Slavomir - Zadar : Sveučilište u Zadru, 2015, 93-122
Skup
Zadarski filološki dani V
Mjesto i datum
Zadar, Hrvatska, 27.09.2013. - 28.09.2013
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
apsurd ; diskurs ; hermeneutika ; hrvatski književni klasic ; hrvatski protoavangardist ; Janko Polić Kamov ; književnost ; Miroslav Krleža ; Vladimir Čerina
(the absurd ; discourse ; hermeneutics ; Croatian literary classics ; Croatian proto avant-gardist ; Janko Polić Kamov ; literature ; Miroslav Krleža ; Vladimir Čerina)
Sažetak
Književno djelo Janka Polića Kamova, hrvatskog protoavangardista, svojevrsnog anticipatora avangardističkih tendencija i u europskom književnom kontekstu, Hrvata i Mediteranca, prepoznatljivo, znakovito, neprijeporno reflektira se u znatnom dijelu literarnoga stvaralaštva Miroslava Krleže. Pri tomu ne umanjuju se Krležini doprinosi kao estetske vertikale hrvatske književnosti, no apostrofira se bizarna, apsurdna istina Krležina doživotnog ignoriranja i negiranja književnosti i osobnosti Janka Polića Kamova. Intertekstualnim i intermedijalnim kompariranjem odabranih Kamovljevih i Krležinih tekstova te novim, drukčijim pristupom i prevrednovanjem već pročitanoga, kao i studioznim analiziranjem argumentiranih, biografskih činjeničnih paralelizama vezanih uz Kamova i Krležu, revaloriziran je, a dijelom i transformiran značenjski sustav diskursa obaju književnika. Iščitavanjem značenja i hermeneutičkim očitavanjem smisla koji su međuovisni procesi, komparacija Kamova i Krleže postala je produktivni interpretacijski, istraživački imperativ. Uspostavljeni značenjski sustav tekstova Kamova i Krleže rezultira neiscrpnim semantičkim potencijalom te iznenađujućim transkodiranjem kojim se naposljetku potvrđuje da je književnost jedinstveni iskazni sustav, nenadoknadiv u sveukupnoj, humanističkoj tvorbi svijeta.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija, Književnost, Kroatologija
