Naslov
Poslovni ciklusi u Europskoj uniji
(Business cycles in European Union)

Autori
Arčabić, Vladimir

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, ostalo

Knjiga
Ekonomika i ekonomske politike Europske unije

Urednik/ci
Jovančević, Radmila

Izdavač
Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Grad
Zagreb

Godina
2020

Raspon stranica
109-134

ISBN
978-953-346-155-7

Ključne riječi
Poslovni ciklusi ; stope rasta ; potencijalni BDP ; ciklička komponenta ; usklađenost ; asimetrični šokovi ; teorija realnog poslovnog ciklusa ; šokovi ponude ; nova keynezijanska teorija ; ljepljive cijene ; šokovi potražnje
(business cycles ; growth rates ; potential GDP ; cyclical component ; synchronization ; asymmetrical shocks ; real business cycle theory ; supply shocks ; new Keynesian theory ; sticky prices ; demand shocks)

Sažetak
Poslovni ciklusi su fluktuacije agregatne ekonomske aktivnosti u gospodarstvima temeljenim na tržišnim principima ; ciklus se sastoji od faze ekspanzije koja se gotovo istovremeno događa u većini ekonomskih aktivnosti, koju nadalje slijede faza recesija, kontrakcije i faza oporavka koja se stapa u novu fazu ekspanzije sljedećeg ciklusa ; taj slijed promjena se uvijek iznova ponavlja iako ne u pravilnim vremenskim razmacima. Vremenska dimenzija poslovnih ciklusa varira od jedne do deset ili čak dvanaest godina ; nije ih moguće podijeliti u kraće intervale sličnih karakteristika koji bi mogli poslužiti za aproksimaciju cjelokupnog poslovnog ciklusa. Teorija realnog poslovnog ciklusa je nastala kao neoklasična teorija s pretpostavkama o savršenoj konkurenciji, simetričnosti informacija, fleksibilnim cijenama, te dominaciji šokova ponude kao i ne postojanju razlike između stvarnog i potencijalnog BDP- a. Prema toj teoriji, monetarna politika je neutralna i u kratkom i dugom roku. Nova keynezijanska teorija je suprotnost teoriji realnog poslovnog ciklusa. Objašnjava ekonomiju kroz postojanje nominalnih rigidnosti poput ljepljivih cijena, kroz postojanje nesavršene konkurencije te dominaciju šokova potražnje. Monetarna politika i općenito ekonomska politika ima vrlo veliku važnost u novoj keynezijanskoj teoriji. U zemljama Europske unije dominiraju šokovi potražnje. To je vidljivo jer oni bolje opisuju kretanja BDP-a. Mehanizmi teorije realnog poslovnog ciklusa nisu važeći, jer podaci pokazuju negativnu korelaciju između tehnološke komponente produktivnosti i zaposlenosti. U Europskoj uniji je od 1995. do 2018. bilo šest recesija, ali su najznačajnije globalna financijska kriza i dužnička kriza u Eurozoni. Dok je globalna financijska kriza „uvezane“ iz SAD-a preko pada izvoza, nestabilnosti financijskog sektora te visokih kamatnih stopa, dužnička kriza u Eurozoni je rezultat previsoke zaduženosti grupe zemalja Eurozone, Grčke, Italije, Irske, Španjolske i Portugala. Asimetrični šokovi su oni šokovi koji različito djeluju na članice monetarne unije. Oni otežavaju provođenje zajedničke monetarne politike. Da bi se izbjegao utjecaj asimetričnih šokova, poslovni ciklusi trebaju biti usklađeni. Eurozona je do sada prošla kroz četiri razdoblja usklađenosti. Prvo razdoblje traje od 2000. do 2005. kada je usklađenost BDP-a i nezaposlenosti u EU bila prilično niska. Hrvatska se u prvoj polovini tog razdoblja nalazila u kvadrantu niske usklađenosti poslovnih ciklusa. Nakon 2003. godine hrvatski poslovni ciklusi postaju usklađeni sa zemljama EU-28. Drugo razdoblje traje od 2006. do 2010. godine, a obilježava ga vrlo visoka usklađenost BDP-a i nezaposlenosti za sve promatrane zemlje. To razdoblje predstavlja vrijeme prije dužničke krize u eurozoni i obilježeno je neuobičajeno visokom usklađenošću kako BDP-a, tako i nezaposlenosti. S dužničkom krizom u eurozoni 2010. godine dolazi i do razdvajanja poslovnih ciklusa u Europskoj uniji. Treće razdoblje traje od 2011. do 2016. Hrvatska bilježi visoku razinu usklađenosti čak i u ovom razdoblju. Četvrto razdoblje od 2017. godine na ovamo, obilježava povratak u zonu visoke usklađenosti, ali ta razina nije usporediva s onom iz razdoblja od 2006. do 2010. Smjer monetarne politike u Hrvatskoj i eurozoni je sličan. Korona kriza je zahvatila zemlje članice Europske unije početkom 2020. godine te vodi europska gospodarstva u recesiju. Recesija je uzrok primjene epidemioloških mjera sprečavanja širenja virusa, ali i drugih uzroka. Korona kriza se može sažeti kao kombinacija šoka ponude, šoka potražnje i šoka negativnih očekivanja zbog visoke neizvjesnosti. Predlažu se različite mjere pomoći gospodarstvima koje kombiniraju fiskalnu i monetarnu politiku. Među njima se ističu izdavanje pandemijske obveznice i tzv. helikopterski novac.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Ekonomija

POVEZANOST RADA