Naslov
Zapisnici Izvršnoga vijeća Sabora Narodne / Socijalističke Republike Hrvatske 1958. - 1963.
(Minutes of the Executive Council of the Parliament of the People's / Socialist Republic of Croatia 1958-1963)

Urednik/ci
Bukvić, Nenad

Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Uredničke knjige, monografija, strucna

Izdavač
Hrvatski državni arhiv

Grad
Zagreb

Godina
2020

Stranica
666

ISBN
978-953-7659-79-0

Ključne riječi
Izvršno vijeće Sabora ; središnja tijela vlasti ; izvršna vlast ; povijest institucija ; 1958-1963 ; arhivsko gradivo
(Executive Council of Parliament ; central governing institutions ; executive governance ; history of institutions ; 1958-1963 ; archival records)

Sažetak
U knjizi je objavljeno 114 zapisnika sjednica Izvršnoga vijeća Sabora NRH/SRH održanih od 10. travnja 1958. do posljednje sjednice trećega mandata održane 22. lipnja 1963. godine. Kronološki i funkcionalno riječ je o nastavku niza sjednica Vlade NRH iz razdoblja 1945. – 1953. i sjednica Izvršnoga vijeća Sabora iz razdoblja 1953. – 1958. koje je HDA objavio 2018. i 2019. godine. Na sjednicama su najzastupljenije bile rasprave o financijama, investicijama i stanju u različitim granama gospodarstva, posebno onima koje su prema procjeni imale preduvjete za snažniji razvoj (poljoprivreda, šumarstvo, prehrambena industrija, drvna industrija, kemijska industrija, pomorstvo, brodogradnja, energetika, turizam i ugostiteljstvo). Raspravljalo se o rekonstrukciji poduzeća i pogona, specijalizaciji proizvodnje, razvoju privredno nerazvijenih krajeva i drugim mjerama koje su trebale doprinijeti ostvarenju petogodišnjih privrednih planova (1957. – 1961., 1961. – 1965.). Poseban naglasak stavljen je na izvoznu orijentaciju poduzeća u svrhu poboljšanja devizne bilance zemlje, uključujući i nerobni devizni priljev. Donijeti su i propisi te poduzete određene mjere o širim melioracijskim zahvatima (posavsko i neretvansko područje). Posebno su opširne bile rasprave o mjerama gospodarskoga razvoja i prometnoga povezivanja jadranskih otoka. Od 1959. nadalje sve veći naglasak stavlja se na analizu učinkovitosti rada i uvođenje novih tehničkih postupaka i organizacije rada. Tijekom 1962., zbog usporene dinamike privrednog rasta, razmatrane su mjere za njegovo povećanje. Tijekom travnja 1963. godine usvojen je program rada na pripremi Društvenog plana privrednog razvoja SFRJ i SRH za razdoblje 1964. – 1970. U zadnje dvije godine tog mandata sve se češće raspravljalo o trendu odlaska radnika iz Hrvatske na privremeni rad u inozemstvo i njegovim učincima na gospodarstvo. U lipnju 1963. godine osnovana je i posebna Koordinaciona komisija Izvršnoga vijeća Sabora za zapošljavanje u inozemstvu. Znatan broj točaka dnevnoga reda odnosio se na donošenje akata (uredbe, odluke, rješenja) o osnivanju, organizaciji i načinu rada republičkih tijela uprave, samoupravnih ustanova, poduzeća i drugih organizacija od interesa za cijelu Republiku te imenovanju i razrješenju čelnika upravnih tijela, predstavnika u savjetima saveznih i republičkih tijela, predsjednika i članova raznih komisija, članova savjeta filmskih poduzeća, fakulteta, visokih škola, republičkih zavoda i drugih službenika čije je imenovanje bilo u mjerodavnosti Izvršnoga vijeća Sabora. Razmatrane su teme prostornog smještaja i tehničke opremljenosti upravnih tijela, odnos uprave prema građanima te društvenog upravljanja u javnim službama. Česta tema bilo je prekomjerno povećanje službeničkog aparata na državnoj i lokalnoj razini, a posebno zapošljavanje nekvalificiranoga osoblja. Detaljno je analiziran rad kotarskih i općinskih narodnih odbora te je došlo do promjena u njihovoj organizaciji i radu s posebnim naglaskom na raspodjelu sredstava. Tijekom 1961. i 1962. uslijedile su rasprave o izmjenama Zakona o organima uprave u NRH kojima dolazi do djelomičnih izmjena u broju i mjerodavnosti te nazivima pojedinih tijela. U rujnu 1962. godine ozakonjena je i uspostavljena nova organizacija i teritorijalna podjela kotara i općina: ustrojeno je devet kotareva (Bjelovar, Karlovac, Osijek, Pula, Rijeka, Sisak, Split, Varaždin i grad Zagreb) s ukupno 111 općina. U odnosu na prethodno razdoblje (1953. – 1958.) ravnomjernije su zastupljene teme iz područja obrazovanja, znanosti i kulture, zaštite prirode te zdravstva i socijalne skrbi. Usvojeno je više zakonskih prijedloga o osnovnim školama, gimnazijama, medicinskim školama, višim pomorskim školama, pojedinim višim strukovnim školama (tehnička, grafička, kožarska, obućarska) i prosvjetno-pedagoškoj službi. Prema smjernicama Saveznoga izvršnoga vijeća raspravljalo se o promjeni sveučilišnih nastavnih programa i skraćivanju trajanja studija. Znatan naglasak stavljen je na donošenje propisa o financiranju obrazovnih institucija (Sveučilište u Zagrebu, fakulteti, visoke i više stručne škole, gimnazije, srednje stručne škole, osnovne škole) i praćenje njihove primjene, organizaciju i funkcioniranje studentske prehrane i stanovanja, izgradnju školskih zgrada. Raspravljalo se o organizaciji i radu znanstvenih i kulturnih ustanova u okvirima društvenoga samoupravljanja te promjeni sustava njihovog financiranja. Godine 1960. usvojen je petogodišnji plan razvoja kulturnih djelatnosti u Hrvatskoj kojim su postavljeni okviri rada Izvršnoga vijeća Sabora na području kulture u tom razdoblju. Izvršno vijeće Sabora posebno je razmatralo uvjete, mogućnosti i sredstva potrebna za rad Radiotelevizije Zagreb, odnosno proširenje televizijske mreže na cijelo područje Hrvatske. Na području zdravstva i socijalne skrbi aktivnosti Izvršnoga vijeća Sabora bile su usmjerene na pripremu republičkog zakona o organizaciji zdravstvene službe, primjenu zakona o zdravstvenom osiguranju poljoprivrednih proizvođača, zakonsko reguliranje privatne zdravstvene djelatnosti i provođenja nadzora nad stručnim radom zdravstvenih ustanova, mjere preventivne zdravstvene zaštite (rano dijagnosticiranje bolesti, cijepljenje, javne kampanje o važnosti zdravlja), zakonsko reguliranje rada pojedinih kategorija ustanova socijalne skrbi (npr. ustanove za odrasle), organizaciju socijalne zaštite uz posebni naglasak na invalidsko- boračku zaštitu (zaštita ratnih vojnih invalida, zaštita žrtava fašističkog terora i građanskih žrtava rata). Davanjem suglasnosti za financijske planove (proračune) i završne račune zavoda i fondova Izvršno vijeće Sabora pratilo je i davalo smjernice za investicije u zdravstvu i sustavu socijalne skrbi. Važne teme u tom razdoblju bile su stanogradnja i uvjeti stanovanja uslijed porasta broja stanovnika u gradovima, posebno u Zagrebu. U vezi s time raspravljalo se o prostornome planiranju i donošenju urbanističkih planova, standardima i troškovima gradnje, raspodjeli sredstava iz stambenoga fonda za stanogradnju u lokalnim jedinicama te o kućnim savjetima, stambenim zajednicama i cijenama najamnina. Raspravljalo se i o funkcioniranju tijela unutrašnjih poslova, mjerama javnoga reda i sigurnosti (npr. posjedovanje oružja), praćenju i poduzimanju preventivnih mjera protiv kriminala, radu javnog tužilaštva i sudstva (teritorijalna mjerodavnost i sjedišta sudova, odluke o imenovanjima i razrješenjima sudaca), pomilovanjima, sigurnosti prometa na cestama, komunalnim uslugama (vodoopskrba, elektrifikacija, kanalizacijska infrastruktura), politici prema vjerskim zajednicama, radnim i službeničkim odnosima (kadrovi u državnoj upravi i privredi ; utvrđivanje položajnih plaća rukovodećih i drugih službenika ; nagrade, položajni i posebni dodatci ; radni odnosi poljoprivrednih radnika kod privatnih poslodavaca ; radni odnosi nadstojnika zgrada ; radni odnosi kućnog pomoćnog osoblja ; prava privremeno nezaposlenih osoba ; priznavanje prava na mirovinu i drugo).

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Informacijske i komunikacijske znanosti, Povijest

POVEZANOST RADA