Pregled bibliografske jedinice broj: 1104957
Jezično savjetništvo u terminologiji na primjeru hrvatske terminološke baze Struna
Jezično savjetništvo u terminologiji na primjeru hrvatske terminološke baze Struna // Sedmi međunarodni znanstveni skup HRVATSKI KAO DRUGI I STRANI JEZIK VII. HIDIS, Knjižica sažetaka / Đurđević, Ranka ; Gligorići, Igor Marko (ur.).
Zagreb, 2019. str. 11-12 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 1104957 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Jezično savjetništvo u terminologiji na primjeru
hrvatske terminološke baze Struna
(Linguistic Advisory in Terminology – Evidence from
Croatian Special Filed Terminology (STRUNA))
Autori
Bošnjak Botica, Tomislava
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Sedmi međunarodni znanstveni skup HRVATSKI KAO DRUGI I STRANI JEZIK VII. HIDIS, Knjižica sažetaka
/ Đurđević, Ranka ; Gligorići, Igor Marko - Zagreb, 2019, 11-12
Skup
Sedmi međunarodni znanstveni skup HRVATSKI KAO DRUGI I STRANI JEZIK VII. HIDIS
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 14.11.2019. - 15.11.2019
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
jezično savjetništvo, terminološka načela, baza hrvatskoga strukovnoga nazivlja, jezični purizam
(Linguistic advisory, principles of terminology, Croatian Special Field Terminology, linguistic purism)
Sažetak
U izgradnji nazivlja neke struke gotovo podjednaku ulogu imaju stručnjaci konkretnoga područja i jezikoslovci. Stoga je u nastanku baze hrvatskoga strukovnoga nazivlja (STRUNA) predviđena uloga jezičnoga savjetnika kojemu je zadaća da naziv koji pojedina struka odabere za neki pojam bude usklađen s pravilima hrvatskoga standardnoga jezika s obzirom na to da je nazivlje njegov sastavni dio. Na jezičnom stručnjaku pritom nije tek lektorski posao ispravljanja pravopisno-gramatičkih propusta, nego ocjena uklopljenosti naziva i njegove definicije u hrvatski jezični sustav na svim razinama. U tom je smislu posebno zahtjevan odabir među ponuđenim sinonimnim nazivima. Naime, premda je terminološki najpoželjniji odnos u kojem za jedan pojam postoji jedan naziv, nerijetko u praksi postoji više različitih naziva koji se odnose na isti pojam te u dogovoru sa strukom treba odabrati najprikladniji, tj. onaj koji se preporučuje za uporabu. Jedan je od najvećih izazova u kojem god dosad obrađenom nazivlju bio izbor između međunarodno prepoznatljivih leksema (internacionalizama) i naziva tvorenih od domaćih osnova – postojećih ili novotvorenih. Jedno od temeljnih terminoloških načela po kojem domaći naziv ima prednost pred stranim za hrvatski je jezik zbog njegova specifična položaja i terminološke tradicije posebno naglašeno. U radu će se pokazati kako se to načelo ostvaruje u nazivima pojedinih struka, koji čimbenici utječu na konačni izbor preporučenoga naziva, može li se govoriti o jezičnom purizmu te kako bi se problemu pristupilo s gledišta inojezičnoga govornika hrvatskoga.
Izvorni jezik
Hrvatski
