Naslov
Korpusno istraživanje dvosložnih i višesložnih imenica s dvostrukom množinskom paradigmom
(A corpus analysis of Croatian disyllabic and polysyllabic nouns with double plural paradigms)

Autori
Bošnjak Botica, Tomislava ; Polančec, Jurica

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, znanstveni

Skup
XXXIV. međunarodni znanstveni skup HDPL-a: JEZIČNO I IZVANJEZIČNO U MEĐUDJELOVANJU / LINGUISTIC AND EXTRALINGUISTIC IN INTERACTION

Mjesto i datum
Split, Hrvatska, 24.09.2020. - 26.09.2020

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
imenice, dvostruka množina, hrvatski
(nouns, double plural forms, Croatian)

Sažetak
Jedna od zanimljivih pojava u hrvatskoj deklinaciji jest i ostvarenje dvaju oblika množine nekih jednosložnih i dvosložnih imenica muškoga roda. U gramatici se to obično naziva dugom odnosno kratkom množinom, pri čemu prvu obilježava umetanje proširka (-ov-/-ev-) ispred množinskoga završetka. Većina hrvatskih imenica ima bilo jedan bilo drugi množinski oblik, ali postoji stanovita količina imenica s dvostrukom množinskom paradigmom, koje čine jednu od kategorija morfološke dubletnosti u hrvatskome (Bošnjak Botica i dr. 2019). Dosadašnjim se gramatičkim opisima te pojave, osim nastojanja da se takve imenice popišu (usp. Samadržija 1987) i razvrstaju (npr. Babić i dr. 2007), nije došlo do pravila po kojem imenice biraju jednu ili drugu paradigmu. U ovom radu istražujemo osamnaest dubletnih dvosložnih i višesložnih imenica kod kojih se ne očituje izrazita značenjska ili stilska razlika s obzirom na upotrebu jednoga ili drugoga oblika množine. Na osnovi proučene građe od 60-ak imenica odabrano je po šest imenica iz sljedećih triju skupina: šest imenica s nepostojanim a (bljesak, jarac, pijetao, pladanj, pljusak, zamak), šest imenica s kratkosilaznimm naglaskom na prvom slogu i dužinom na drugom slogu (galeb, korijen, pauk, pojas, prsten, slučaj) te šest složenica (dvobroj, drvored, polukat, stereotip, suhozid, velegrad). Za razliku od dvosložnih i višesložnih imenica, među dubletnim paradigama jednosložnih imenica u suvremenom se standardnom jeziku redovito očituje stilska (vukovi, vuci), a katkad i značenjska razlika (satovi, sati) te one stoga nisu obuhvaćene ovim istraživanjem. Istraživanje je dio izrade Baza hrvatskih morfoloških dubleta (DvojBa). U njemu se utvrđuje status odabranih imenica u gramatičkim priručnicima i rječnicima u usporedbi s potvrdama iz dvaju korpusa (mrežni korpus hrWac i Hrvatski jezični korpus). Preliminarni rezultati pretrage u korpusu hrWac pokazuju da se ponašanje imenica iz odabranoga uzorka ne može opisati strogim pravilom. Primjerice, korpusni podatci pokazuju da imenice prve skupine (npr. bljesak, pijetao) izrazito preferiraju duge množinske oblike te se u tom smislu ponašaju kao jednosložne imenice. Imenice iz ostalih dviju skupina mnogo su heterogenije. Primjerice, dok neke imenice (npr. korijen, dvobroj) izrazito preferiraju kratke oblike, druge pokazuju u većoj ili manjoj mjeri sklonost dugim oblicima (galeb, pauk, polukat, velegrad). Cilj je istraživanja što preciznije formulirati preferencije izdvojenih imenica te vidjeti koje im je uporište.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA