Naslov
Nejednakost i kolonizacija novih članica EU: Jugoistočna Europa ubrzano se prazni
(Inequality and colonization of new EU members: Southeast Europe is rapidly emptying)

Autori
Jurić, Tado

Vrsta, podvrsta
Ostale vrste radova, popularni rad

Godina
2020

Ključne riječi
kolonizacija novih članica EU, Jugoistočna Europa
(colonization of new EU members, Southeast Europe)

Sažetak
Ukoliko bismo htjeli uvesti minimum pravednosti u EU i nastaviti se i nakon ove krize smatrati zajednicom solidarnosti, onda je minimum EU-politika koje treba poduzeti: Prvo, načelo (polovičnog) reciprociteta – primjerice za svake dvije medicinske sestre koje odu iz Hrvatske u Njemačku, Njemačka Hrvatskoj trebala poslati barem jednu svoju, za svaka dva vodoinstalatera jednog njemačkog. Naime, načelo reciprociteta nije nepoznato u međunarodnim odnosima i pravu Europske Unije. U tom bi se slučaju onda moglo govoriti o slobodi kretanja radne snage na razini EU, ovako prema viđenju mnogih autora postoji samo „sloboda izrabljivanja“ radne snage. Drugo, kad se već smatra da je nepravedno imati jednaku prosječnu plaću na razini EU, zašto ne bi onda uveli barem zajedničko zdravstveno i mirovinsko osiguranje na razini Unije, što je i bila prvotna ideja tvoraca ideje „ujedinjene Europe“. Treće, članice, osobito Njemačka, koja crpi medicinsko osoblje iz njihovih matičnih zemalja, trebala bi tim zemljama hitno nekako i pomoći. Upravo ova pandemija u fokus stavlja pitanje iseljavanja medicinskih radnika i liječnika. Naime, prema navodima Hrvatskog strukovnog sindikata medicinskih sestara, Hrvatskoj danas nedostaje 12.000 medicinskih sestara (do EU-prosjeka). Prema službenim brojkama u inozemstvo je u zadnjih devet godina izravno iz sustava otišlo 7.500 medicinskih sestara, a koliko onih sa svršenom srednjom medicinskom školom uopće nije poznato. U tom razdoblju iselilo se i više od tisuću liječnika specijalista. Kako se prijedlog „naplaćivanja“ odštete od Njemačke pokazao nerealnim, alternativna je mogućnost da Njemačka financira Hrvatskoj barem obrazovnu infrastrukturu od koje ima toliku korist za svoju zemlju – konkretno, gradnju novih škola i centara izvrsnosti u kojima se školuju deficitarna zanimanja. Time bi to uvjetno, samo uvjetno rečeno, bila win-win-situacija, odnosno dobrobit, za obje zemlje.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Ekonomija, Politologija, Demografija

POVEZANOST RADA