Pregled bibliografske jedinice broj: 110443
Molekularna biologija na početku 21.stoljeća: organizacija genoma
Molekularna biologija na početku 21.stoljeća: organizacija genoma // Metode molekularne biologije u medicini / Šerman, Draško ; Stavljenić-Rukavina, Ana ; Sertić, Jadranka ; Bulic-Jakuš, Floriana (ur.).
Zagreb: Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2002. str. 12-35
CROSBI ID: 110443 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Molekularna biologija na početku 21.stoljeća: organizacija genoma
(Molecular Biology on the begining of 21.century: Organization of Genome)
Autori
Šerman, Draško
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, pregledni
Knjiga
Metode molekularne biologije u medicini
Urednik/ci
Šerman, Draško ; Stavljenić-Rukavina, Ana ; Sertić, Jadranka ; Bulic-Jakuš, Floriana
Izdavač
Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Grad
Zagreb
Godina
2002
Raspon stranica
12-35
ISBN
953-176-129-9
Ključne riječi
Ljudski geni, DNA, redoslijed nukleotida
(Human Genes, DNA, Nucleotide Sequence)
Sažetak
Čovjek ima negde od 50 000-100 000 gena (oko 3, 15 milijardi parova baza). Sekvenciranje ljudskog genoma je bila najvažnija znanstveno-istraživačka utrka krajem prošlog stoljeća. Molekularna analiza DNA ukazuje da je veliki dio genoma izgrađen od ponavljajućih jednostavnih slijedova nukleotida bez neke informacijske vrijednosti, ponovljenih u nizu s istim, odnosno obrnutim usmjerenjima, više ili malo puta, te satelitne DNA. Manji dio sastavljen je od jednom zastupljenih slijedova nukleotida u kojima se većinom nalaze naši klasični strukturni geni. Najistraživanije grupe gena su histonski geni, geni za rRNA i tRNA, hormone rasta, onkogeni, HLA (supergeni), globinski, te imunoglobulinski geni. U ljudi je također prisutan fenomen nestabilne DNA, čija se pojava očituje u nekim nasljednim bolestima (Huntingtonova bolest, lomljivi x-sindrom, mišićna distrofija), s povećanjem iz generacije u generaciju. Istraživanja nestabilne DNA i načina na koji nastaje bolest danas se vode u smjeru stvaranja čipa za identifikaciju defektnih proteina u određenim bolestima kako bi se mogla razviti adekvatna genska terapija.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Temeljne medicinske znanosti
POVEZANOST RADA