Naslov
PRAĆENJE BOLESNICA NAKON PRIMARNOGA LIJEČENJA RAKA JAJNIKA (Kontroverze i preporučeni postupci)
(FOLLOW-UP OF EPITHELIAL OVARIAN CANCER PATIENT AFTER PRIMARY TREATMENT (Controversies and actual guideline))

Autori
Belci, Dragan ; Haller, Herman ; Colombo, Nicoletta ; Maggioni, Angelo

Izvornik
Gynaecologia et perinatologia (1849-0808) 17(3) (2008); 157-164

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, stručni

Ključne riječi
rak jajnika, pra}; ; enje bolesnica, postupnici
(ovarian cancer, follow-up, guidelines)

Sažetak
SAŽETAK. Objavljene smjernice vezane za follow- up pacijentica primarno liječenih od karcinoma jajnika, ali i drugih ginekoloških malignoma, temelje se na podacima samo nekoliko studija koje nisu randomizirane i koje ne prikazuju učinkovitost i utrošak/dobrobit pretraga što su korištene za dijagnozu recidiva bolesti. Te studije/preporuke nisu usuglašene po vrsti pretraga i vremenskoga intervala pregleda. Uz to kod detekcije recidiva u pacijentica primarno liječenih od karcinoma jajnika, ostaje još terapijska dilema s obzirom na to da }; ; e gotovo svaka pacijentica s recidivom bolesti umrijeti. Follow-up asimptomatskih pacijentica naječešće obuhvaća uvid u povijest bolesti, serumski CA 125, ginekološki fizikalni pregled i često ultrazvučni pregled, a koriste se i druge radiološke pretrage kada simptomi i znakovi ukazuju na mogućirecidiv bolesti. U literaturi nalazimo dvije oprečne tendencije. Prva koja vodi minimalističkome praćenju i druga koja, na osnovi novih procedura, lijekova i tehnologija, potiče kliničara da se koristi skupim pretragama koje još nisu znanstveno opravdane. Potrebna su velika prospektivna randominizirana ispitivanja koja uspoređuju minimalistički follow-up s intenzivnim skupim pristupom pretraga. Studije moraju voditi računa o ciljevima liječnika (dobri i učinkoviti rezultati koji jamče najbolju kliničku praksu), potrebama pacijentica (percepcija da je liječenje vođeno na odgovarajući način) i realnim mogućnostima zdravstvenoga sustava. Te studije trebale bi jasnije usporediti objektivni klinički ishod (sveukupno preživljenje, vremenski interval bez bolesti i komplikacije) te subjektivni ishod (kvalitetu života i očekivanja pacijentica).

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA