Pregled bibliografske jedinice broj: 1103622
„Hrvatska biološka ekonomija” i nacionalni razvoj u misli Mirka Meheša
„Hrvatska biološka ekonomija” i nacionalni razvoj u misli Mirka Meheša // ZBORNIK RADOVA MEĐUNARODNE MIGRACIJE I IDENTITET: KULTURA, EKONOMIJA, DRŽAVA. ZBORNIK RADOVA MEĐUNARODNE ZNANSTVENO-STRUČNE KONFERENCIJE / PERIĆ-KAŠELJ, MARINA (ur.).
Zagreb: Institut za migracije i narodnosti (IMIN), 2020. str. 833-839
CROSBI ID: 1103622 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
„Hrvatska biološka ekonomija” i nacionalni razvoj u misli Mirka Meheša
(Issues of Croatian country-nation development in the mind of Mirko Meheš)
Autori
LONČAREVIĆ, VLADIMIR
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
ZBORNIK RADOVA MEĐUNARODNE MIGRACIJE I IDENTITET: KULTURA, EKONOMIJA, DRŽAVA. ZBORNIK RADOVA MEĐUNARODNE ZNANSTVENO-STRUČNE KONFERENCIJE
Urednik/ci
PERIĆ-KAŠELJ, MARINA
Izdavač
Institut za migracije i narodnosti (IMIN)
Grad
Zagreb
Godina
2020
Raspon stranica
833-839
ISBN
978-953-6028-42-9
Ključne riječi
Mirko Meheš, nacija, identitet, iseljeništvo, razvoj
(Mirko Mehes, Croatia, state, nation, emigration, development)
Sažetak
Mirko Julius Meheš (Valpovo, 1921. – Sudbury, 1999.), hrvatski intelektualac, najveći je dio života proveo u iseljeništvu. Studirao je u Zagrebu, Grazu i Parizu. Za vrijeme NDH služio je u Prosvjetnoj bojni, u kojoj djeluje kao pjevač, glazbenik i glumac. U svibnju 1945. napušta Hrvatsku. Zarobljen je na Bleiburgu, no uspijeva izbjeći, najprije u Mađarsku i Austriju, potom u Pariz, gdje se uključuje u sindikalni rad među hrvatskim radnicima. Zaslužan je za osnutak Hrvatskoga radničkoga saveza u Parizu i pokretanje glasila „Hrvatski radnik – Glasilo Hrvatskog radničkog saveza Francuske i Belgije”. Godine 1951. doselio se s obitelji u Kanadu. Najviše se bavio socijalnim i identitetskim pitanjima hrvatske emigracije. Upozoravao je na pogubne posljedice „trećeg Bleiburga” ‒ gubitka stotina tisuća mladih ljudi zbog poratne političke i ekonomske emigracije. Bavio se pitanjima starenja i umiranja u emigraciji, međugeneracijskim odnosima, odnarođivanjem, razumijevanjem domovinstva i nestankom hrvatske političke emigracije. Ističe se njegova Koncepcija „hrvatske biološke ekonomije”, o čemu potanje piše u raspravi Je li J. M. izdajica? Problemi hrvatske biološke ekonomije 1976. Smatrao je da Hrvati zbog svoje malobrojnosti i ugroženosti moraju uspostaviti sistem koji će im omogućiti da egzistencijalno, a time i identitetski, bude spašen svaki hrvatski čovjek. U tom kontekstu razmatrao je i pitanje hrvatske političke pomirbe u raspravi Homo Titoicus 1973. Ovim se radom prvi puta sažeto predstavljaju njegovi pogledi na pitanja vezana uz socijalne, političke, demografske i identitetske teme hrvatskog nacionalnog razvoja, s posebnim osvrtom na iseljeništvo.
Izvorni jezik
Hrvatski
