Pregled bibliografske jedinice broj: 1103408
Fenomenologija skalarnih leptokvarkova
Fenomenologija skalarnih leptokvarkova, 2013., diplomski rad, diplomski, Prirodno-matematički fakultet, Sarajevo, Bosna i Hercegovina
CROSBI ID: 1103408 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Fenomenologija skalarnih leptokvarkova
(Phenomenology of Scalar Leptoquarks)
Autori
Emina Džaferović-Mašić
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski
Fakultet
Prirodno-matematički fakultet
Mjesto
Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Datum
27.06
Godina
2013
Stranica
56
Mentor
Prof.dr.sc. Ilja Doršner
Ključne riječi
fenomenologija ; skalar ; leptokvarkovi ; standardni model
(phenomenology ; scalar ; leptoquarks ; Standard Model)
Sažetak
Kada govorimo o fizici, govorimo o materijalnom i prostoru u kojem materijalno obitava, odnosno materiji i fizikalnom polju. Dakle, imamo materiju, i nešto između materije, nešto što je drži takvom kakva jeste — fizikalno polje, odnosno silu. Ako bismo smještali početak čovjekovog bavljenja česticama u historijski okvir, onda bi to bilo doba grčkog filozofa Demokrita, 5. stoljeće prije nove ere. On je govorio o atomu, nedjeljivoj čestici, onom od koje je sve sačinjeno. Ipak, na potvrdu atoma čekalo se sve do 19. stoljeća, do unazad stotinu i malo više godina. A onda je sve krenulo. Otkrili smo elektron, pa proton, pa neutron, a zatim nam je zatrebao neki mali neutron, kojeg smo nazvali neutrino, pa su onda došli na red kvarkovi, ali bitno je reći da su kvarkovi čestice koje su najprije postulirane, a tek kasnije otkrivene. U svakom slučaju, postulirani pa otkriveni — prisutni u fizikalnom svijetu — nisu mogli ostati tako sami u tek novom stvorenom modelu čestica, pa smo na drugu obalu stavili leptone, čiji najstariji ili najpoznatiji predstavnik je elektron. A kada je taj mali svijet čestica postao veliki, onda smo ih počeli klasificirati, a samo neke su našle svoje mjesto u knjigama i opštim fizikama. Trenutno ih znamo stotine. Neke od njih su fundamentalne, dakle one bez unutrašnje strukture (kao npr. elektron), a neke i kompozitne, složene, dakle one sa unutrašnjom strukturom (kao npr. proton). Sigurno je da će ih biti još i više. A onda, unazad koje desetljeće dolaze neki novi hipotetski stanovnici u taj čarobni svijet malih dimenzija, dolaze leptokvarkovi. Dakle i leptokvarkovi su čestice. Ali glavno je pitanje kakve i sa kakvim osobinama. A na to pitanje ćemo pokušati odgovoriti u ovom radu.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Fizika