Naslov
Utjecaj Konferencije za europsku sigurnost i suradnju na vlast socijalističke Jugoslavije i njezinu opozicijsku scenu
(Impact of the Conference on Security and Cooperation in Europe on the Government of Socialist Yugoslavia and its Opposition Scene)

Autori
Mihaljević, Josip

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
STATE COLLAPSE: ACTORS, PROCESSES, JUSTIFICATIONS: Book of Abstracts / Buzar, Stipe ; Filipović, Vladimir - Zagreb : Libertas međunarodno sveučilište, 2020, 31-31

Skup
The First State (In)Stability Conference: State Collapse: Actors, Processes, Justifications

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 13.11.2020

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Podatak o recenziji nije dostupan

Ključne riječi
Konferencija za europsku sigurnost i suradnju ; KESS ; socijalistička Jugoslavija ; opozicijska scena
(Conference on Security and Cooperation in Europe ; CSCE ; socialist Yugoslavia ; opposition ; dissent)

Sažetak
Održavanje Konferencije o europskoj sigurnosti i suradnji (KESS) označilo je vrhunac politike detanta u hladnoratovskom blokovski podijeljenom svijetu. Prva Konferencija održana je u srpnju 1973. u Helsinkiju, da bi dvije godine kasnije na istom mjestu SAD, Kanada i sve europske države, izuzev Albanije i Andore, donijele sporazum, Helsinški završni akt, kojim je dogovorena međunarodna suradnja i zajednički kriteriji u četiri područja djelovanja (tzv. košare). Helsinškom konferencijom 1975. države potpisnice pristale su njegovati načela poštovanja suvereniteta država, nepovredivosti državnih granica i teritorijalnog integriteta država, suzdržavanja od primjene sile i mirnog rješavanja sporova, nemiješanja u unutarnja pitanja država, razvijanja međudržavne suradnje i ispunjavanje međunarodno-pravnih obveza. U trećoj „košari“ bila su obrađena pitanja unaprjeđivanja ljudskih prava, kulturne suradnje, izobrazbe i slobodnoga protoka informacija, a države potpisnice su se obvezale na poštivanje osnovnih ljudskih prava i prava naroda na samoodređenje. Jugoslaviji je bila povjerena organizacija Konferencije 1977. i to je bio događaj od velike važnosti za samu vlast SFRJ, ali i za jugoslavenske disidente, osobe koje se smatralo političkom opozicijom te političke zatvorenike. U izlaganju će se prikazati kakav je utjecaj na navedene aktere imao KESS, kao i pitanje poštivanja ljudskih i građanskih prava. Arhivski dokumenti otkrivaju da je ljudskopravaški pokret povremeno uzrokovao probleme vrhu jugoslavenske vlasti, pogotovo vezano za organizaciju KESS-a 1977. u Jugoslaviji, kao i to da su jugoslavenski disidenti i politički zatvorenici polagali velike nade u međunarodne organizacije koje su se borile za načelo poštivanja ljudskih prava. U radu se otvara i pitanje utjecaja načela poštivanja ljudskih prava na slom komunizma i razvoj nacionalnih država krajem 20. stoljeća, napose na prostoru nekadašnje Jugoslavije.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA