Naslov
Genetika, epigenetika i molekularna biologija Rettovog sindroma
(Genetics, epigenetics and molecular biology of Rett syndrome)

Autori
Fremec, Iva

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, preddiplomski

Fakultet
Prirodoslovno-matematički fakultet, Odjel za biologiju

Mjesto
Split

Datum
24.07

Godina
2020

Stranica
32

Mentor
Puizina, Jasna

Ključne riječi
Rettov sindrom (RTT), gen MECP2, protein MeCP2, DNA metilacija, de novo mutacije
(Rett syndrome (RTT), MECP2 gene, MeCP2 protein, DNA methylation, de novo mutation)

Sažetak
Rettov sindrom (RTT) je rijetki nenasljedni genetički poremećaj u ljudi uzrokovan mutacijama gena MECP2 (engl. methyl-CpG binding protein 2), smještenog na X kromosomu, koje u većini slučajeva nastaju de novo u gametama roditelja. Uglavnom su pogođene djevojčice, dok je u muške djece taj sindrom smrtonosan i oni gotovo uvijek umiru nedugo nakon rođenja. Bolest se može podijeliti na četiri stadija. Prvi simptomi bolesti se javljaju između šest i osamnaest mjeseci života, a očituju se hipotonijom mišića, mikrocefalijom i zastojem rasta. Slijedi faza brzog nazadovanja s karakteristikama sličnima autizmu. U toj fazi se također javljaju nekontrolirani pokreti ruku, abnormalnosti disanja, gubitak govora i socijalnih interakcija, mentalna zaostalost te napadaji. U idućoj fazi dolazi do razvoja skolioze i anksioznosti, dok u posljednjoj fazi može doći do razvoja bolesti sličnoj Parkinsonovoj. Nešto prije adolescencije dolazi do ublažavanja simptoma sličnih autizmu, a žene zahvaćene sindromom žive i do šezdeset godina. Kada je protein MeCP2 mutiran, ne može se vezati na metiliranu DNA te je transkripcija ciljnog gena omogućena. Protein MeCP2 služi kao most između metilirane DNA i represorskog proteinskog kompleksa budući je dokazano kako su svega dvije domene tog proteina, metil-vezujuća domena (MBD) i domena za represiju transkripcije (TRD), dovoljne za normalno funkcioniranje proteina i sprečavanje Rettovog sindroma. Zanimljivo je da i nedostatak i višak tog proteina u mozgu rezultiraju gotovo istim simptomima. Rettov sindrom pokušava se u novije vrijeme liječiti genskom terapijom, ali glavni problem upravo je optimalno doziranje gena u ciljno tkivo. Stoga, potrebno je još mnogo rada kako bi se pronašao efikasan način liječenja ovog kompleksnog sindroma.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biologija, Temeljne medicinske znanosti, Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA