Naslov
Pustare u Baranji (8) – kategorizacija naselja koja se nazivaju pustarama
(Farms (pustare) in Baranja (8) – categorization of settlements called farms (pustare))

Autori
Ivanović, Milan ; Stober, Dina

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, prošireni sažetak, znanstveni

Izvornik
Zbornik sažetaka 9. Simpozija s međunarodnim sudjelovanjem Kopački Rit - Jučer, danas, sutra, 2020., Kopačevo, 25. rujna 2020. / Ozmec, Siniša ; Bogut, Irella ; Bogdanović, Tomislav ; Jurčević Agić, Ivančica ; Rožac, Vlatko ; Stević, Filip ; Popović, Želko ; Bolšec, Boris ; Vereš, Marija - Osijek : Javna ustanova "Park prirode Kopački rit", 2020, 74-77

Skup
9. Simpozij s međunarodnim sudjelovanjem Kopački rit - jučer, danas, sutra

Mjesto i datum
Kopačevo, Hrvatska, 26.09.2019. - 27.09.2019

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Baranja, „Belje“, naselja, farme, majuri, pustare, salaši
(Baranja, „Belje“, settlements, farms, pustare, lodgings)

Sažetak
Pustare na području Baranje nastajale su krajem prve i u drugoj polovici 19. stoljeća ; građene su planski s osnovnom proizvodnom jedinicom i grupiranim stambenim objektima za: (a) namještenike, (b) radnike-nadničare i (c) sezonce nadničare te upravnom zgradom u sklopu omanjeg parka. Baranjsko-beljske pustare jedinstvena su pojava u Hrvatskoj po svojoj ekonomskoj funkciji, demografskoj strukturi, urbanističkoj organizaciji i graditeljskom umijeću. Tijekom više stoljeća, burni politički i ekonomski procesi te ratna događanja na ovim prostorima značajno su utjecali na demografska i ekonomska kretanja u južnoj Baranji (danas dio Republike Hrvatske) što se odražavalo na upravni status i nazive naselja te broj i strukturu stanovnika. Krajem 20. i početkom 21. stoljeća - razvojem tehnologija, modernizacijom poljoprivrede i društveno-ekonomskim promjenama mnogi elementi i funkcije (prvobitnih) pustara su prevladani (postali suvišni) te su mnoge pustare napuštene i/ili su u procesu odumiranja. Državna tijela kao i lokalne samouprave (na području Baranje) nisu na ove procese odgovarajuće reagirali i procesi glede statusa pustara su prepušteni stihiji (netransparentne) privatizacije gospodarskih subjekata i njihovih osnovnih sredstava (uključujući zemljište i prirodna bogatstva). U javnom prostoru (tiskani i elektronski mediji) javlja se niz priloga koji jadikuju nad sudbinom pustara s ponekim prilogom o dobrim primjerima zaštite tradicijske i materijalne baštine na pustarama. U posljednja tri desetljeća u stručnoj literaturi postoji niz radova koja se bave povijesnim događajima, demografskim pitanjima, toponomastikom (ojkonimi, oronimi i hidronimi) i urbanističkim te graditeljskim pitanjima naselja u južnoj Baranji. Malo je (gotovo da i nema) radova koji se bave ekonomskim i sociološkim funkcijama pustara. Ovdje je važno ukazati da se u mnogim stručnim radovima - kao i u javnom prostoru - površno koristi pojam pustare pa se tako mnoge nestale i postojeće naseobine (sela, farme, ekonomije, majuri, salaši i konaci) nazivaju pustarama. To nije dobro ; osim što ne odgovara objektivnom stanju ova pojava površnog korištenja pojma pustara prouzrokuje mnoge zabune u javnosti i, u osnovi, šteti društvenoj akciji i nastojanjima za revitalizaciju baranjskih pustara. U ovom se radu daju prilozi za kategorizaciju nestalih i postojećih naseobina u južnoj Baranji te daje popis: (a) bivših pustara koje su dobile status sela, (b) nestalih pustara, (c) pustara u odumiranju i (d) nestalih i postojećih majura (salaša), farmi i ekonomija.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Arhitektura i urbanizam, Interdisciplinarne tehničke znanosti

POVEZANOST RADA