Naslov
Utjecaj konzumiranja alkohola na učestalost spontanih pobačaja.

Autori
Ćosić, Vesna

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, stručni

Skup
5. brodski simpozij o alkoholizmu, kockanju i modernim ovisnostima "Moderne ovisnosti u kontekstu zaštite mentalnog zdravlja"

Mjesto i datum
Slavonski Brod, Hrvatska, 07.12.2017. - 08.12.2017

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Podatak o recenziji nije dostupan

Ključne riječi
alkoholizam, spontani pobačaj, fetalne malformacije, fetalni alkoholni sindrom
(alcoholism, miscarriage, fetal malformations, fetal alcohol syndrome)

Sažetak
U radu se prikazuje utjecaj konzumiranja alkohola tijekom života žene, prije trudnoće i u trudnoći na pojavu spontanog pobačaja i fetalnog alkoholnog sindroma. Istraživanja pokazuju da je pijenje alkohola u trudnoći najčešći( poznati ) teratogeni činitelj mentalne retardacije. Učestalost alkoholnih oštećenja teško je procijeniti, a francuske statistike navodi učestalost 1:212 trudnoća što je tri puta češće od Sy Down. Alkohol raznim mehanizmima utječe na fetalni razvitak. Komplikacije nastaju jer alkohol prodire kroz placentu, a plod ga ne može neutralizirati jer nema razvijen enzimatski sustav. Na taj način amnionska tekućina postaje prirodni rezervoar za alkohol , koji djeluje toksično na dijete. Plod nema enzim alkoholnu dehidrogenazu pa dolazi do poremećenog i nepravilnog metabolizma alkohola u embrionalnoj i fetalnoj jetri. Spominju se i prostaglandini kao faktor koji je uključen u pojavu prirodnih defekata. Genetska sklonost ploda da alkohol na njega ima teratogeni učinak također je jako važna, a osobito je povišen rizik ukoliko je alkohol udružen sa drugim nepovoljnim činiteljima ( droga , pušenje , malnutricija, manjak vitamina). Negativni učinci alkohola proporcionalni su količinama alkohola koji su majke uzimale u trudnoći. Rizik od pobačaja raste sa dobi majke, majčinom debljinom, pušenjem u trudnoći, upalnim promjenama i navikama kao što je konzumiranje droga i alkohola. Žene iznad 30 godina imaju veći rizik lošeg ishoda trudnoće, ako piju, od mlađih žena. Prosječno pijenje jedne čaše alkohola dnevno povećava rizik od spontanog pobačaja znatno u odnosu na ne pijenje. Žene koje piju tri čaše pića dnevno tri puta povećavaju rizik od spontanog pobačaja. Tri epizode lumpovanja za vrijeme trudnoće povećavaju ishod mrtvorođenog djeteta za 50%u odnosu na žene koje ne piju. Rizik od spontanog pobačaja raste 2, 5puta za svaku popijenu čašu u tjednu. Najveći rizik za pobačaj je u prvom tromjesečju. Rizik za fetalnu smrt od 13.do 16 . tjedna raste proporcionalno količini uzimanja alkohola tjedno. Uzimanje alkohola prije koncepcije 2-3puta povećava rizik za pobačaj. Pijenje jednog pića dnevno uzrokuje zastoj u rastu i smanjenu porođajnu težinu fetusa. Teško opijanje dovodi do fetalnog alkoholnog sindroma ( fetalnih malformacija ) u oko 50% trudnica. Perinatalni mortalitet djece majki teških alkoholičara iznosi oko 17%. Rizik spontanog pobačaja je za 3-5%, a pojava fetalnog alkoholnog sindroma je 23 do 29 djece na tisuću porođaja. Upoznavanje javnosti i budućih majki sa mogućim komplikacijama i posljedicama konzumiranja alkohola je put koji vodi smanjenju pijenja i kroz to smanjenu navedenih komplikacija u trudnoći i porođaju.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita

POVEZANOST RADA