Naslov
Londonski odlomak glagoljskoga brevijara o svetoj Apoloniji - tekstološki, paleografski i jezični opis
(London fragment of the St. Apollonia breviary - textological, paleographic and linguistic description)

Autori
Žagar, Mateo ; Badurina Stipčević, Vesna ; Kristian Paskojević

Izvornik
Slovo : časopis Staroslavenskoga instituta u Zagrebu (0583-6255) 71 (2021); 191-240

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
glagoljska paleografijja ; hagiografija ; filologija, legenda o sv. Apoloniji ; srednji vijek
(galgolitic paleography ; hagiography ; philology ; the legend of St. Apollonia ; Middle Ages)

Sažetak
Odlomak glagoljskoga brevijara o svetoj Apoloniji (LondAp) stoljećima je služio kao uvez korica tiskanoj knjizi De Medendis Febribus ars medica (1526.) autora Antonija Alta ab Altomarija, napuljskoga liječnika i filozofa. U središte pažnje znanstvene i šire javnosti došao je tek nakon aukcije održane u Londonu 2017. g. Provedeno znanstveno istraživanje za cilj ima paleografski i jezično obraditi ovaj dosad neobjavljivani materijal. Na sadržajnom planu, ali i prilikom samih transliteracija teksta, provedena je usporedba s latinskom inačicom legende. Paleografska analiza temelji se na usporedbi s Drugim beramskim brevijarom, dosad paleografski najtemeljitije opisanim liturgijskim glagoljskim kodeksom XV. stoljeća, a u fokusu je posebnost metodologije: intenzivan paleografski i jezični opis malenoga korpusa vrlo raznolikoga i nestabiliziranoga individualnog rukopisa. This single large leaf of a monumental Croatian breviary with part of the reading for the Feast of St. Apollonia served for centuries as a cover for the printed book De Medendis Febribus ars medica (1526), written by Antonio Alta ab Altomario, a Neapolitan physician and philosopher. This text came to the attention of the scholarly and general public only after an auction held in London in 2017. The conducted research aims to process this unpublished material palaeographically and linguistically. In terms of content, but also considering the transliterations of the text, a comparison was made with the Latin version of the legend. The palaeographic analysis is based on a comparison with the Second Beram Breviary, and the focus is on the peculiarity of the methodology: an intensive palaeographic and linguistic description of a small corpus from a varied and unstabilized individual manuscript.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA