Pregled bibliografske jedinice broj: 1102140
Javnobilježnički razvod braka u reformiranom slovenskom pravu
Javnobilježnički razvod braka u reformiranom slovenskom pravu // Pravni vjesnik, 36 (2020), 3-4; 229-246 doi:10.25234/pv/11411 (međunarodna recenzija, pregledni rad, znanstveni)
CROSBI ID: 1102140 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Javnobilježnički razvod braka u reformiranom
slovenskom pravu
(DIVORCE BEFORE A LATIN-TYPE NOTARY IN THE
REFORMED SLOVENIAN LAW)
Autori
Aras Kramar, Slađana
Izvornik
Pravni vjesnik (0352-5317) 36
(2020), 3-4;
229-246
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, pregledni rad, znanstveni
Ključne riječi
razvod braka, javni bilježnik, postupak, slovensko pravo
(divorce, Latin-type notary, procedure, Slovenian law)
Sažetak
Razvod braka pred notarima latinskoga tipa kao alternativan onom sudskom, prisutan je na europskom kontinentu od početka 2000-ih godina. Oblici takvog razvoda braka prvo su se javili u istočnoeuropskim državama. Od 2015., međutim, bilježi se propisivanje nadležnosti notara za sporazumni razvod braka i u državama zapadne i južne Europe. Posljednja među europskim državama koja je propisala sporazumni razvod braka pred javnim bilježnicima je Slovenija, u sklopu reforme obiteljskog i izvanparničnog prava i postupka. U tom kontekstu, u radu se raspravlja o novinama i temeljnim načelima obiteljskih sudskih postupaka u reformiranom slovenskom pravu. Posebni dio rada sadrži analizu sporazumnog razvoda braka pred slovenskim javnim bilježnicima. Razlog odabira tog pravnog sustava je u istom ishodištu razvoja s hrvatskim, sličnosti tih dvaju pravnih sustava, kao i okolnosti da u tim srednjoeuropskim državama članice EU-a, reformska nastojanja u jednoj najčešće slijede reforme i postignute rezultate u drugoj. Potom slijedi analiza i rasprava o javnobilježničkom razvodu braka iz hrvatske perspektive, posebice o okolnostima koje bi se trebale uzeti u obzir pri promišljanju njegova reguliranja, u cilju aktualizacije i postizanja istaknutih prednosti. U zaključnom dijelu rada sadržana su neka razmišljanja autora i njegove projekcije, de lege ferenda, za hrvatsko uređenje, ali i država u njezinu okruženju.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Pravo
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Web of Science Core Collection (WoSCC)
- Emerging Sources Citation Index (ESCI)
- HeinOnline