Naslov
Uvažavanje čovječnosti u integralnoj dimenziji sestrinske skrbi
(An appreciation of humanity in the integral dimension of nursing care)

Autori
Domitrović, Ivan

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Medicinski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
07.01

Godina
2021

Stranica
39

Mentor
Borovečki, Ana

Neposredni voditelj
Vuletić, Suzana

Ključne riječi
nursing ; empathy ; humanity
(sestrinstvo ; empatija ; čovječnost)

Sažetak
Pacijent bi uvijek trebao biti u središtu sestrinskog zbrinjavanja. Usprkos tome, medicinske sestre uslijed usmjerenosti na razne profesionalne obveze često potisnu vlastiti primarni interes usredotočenosti na humane dimenzije čovječnosti i uvažavanje svih holističkih elemenata integralne dimenzije sestrinske skrbi. Tradicijski gledano, sestrinstvo je nastalo na temeljima skrbi za drugoga, slabijeg, bolesnog, siromašnog, napuštenog i današnji razvoj usmjeren, na izvršavanje mnogih tehničkih, administrativnih i birokratskih zadataka, ne bi smio nikako potisnuti cjeloviti antropološki pogled na bolesnog čovjeka. Na to posebice ukazuje etika vrlina, koja medicinsku sestru usmjerava na stavljanje fokusa na pacijentovu cjelovitost, zbrinjavanje njegovih fizičkih, psiholoških i duhovnih potreba. Takav, višedimenzionalan pristup u radu, postaje standard sestrinske vokacije. Zahvaljujući njemu, pacijent u procesu zdravstvene skrbi ostvaruje autonomno uvažavanje svojih preferencija i izbora u postupku liječenja, suodlučujući u izvođenju zadataka usmjerenih njegovoj dobrobiti, koje medicinske sestre poštuju, slijedeći prava pacijenata propisana Zakonom o sestrinstvu i Etičkim kodeksom medicinskih sestara. Ova je tema iznimno važna u suvremenim okolnostima u kojima se odvija zdravstvena skrb, gdje se često bolesnika ne percipira kao partnera u procesu zdravstvene skrbi, nego ga se tretira kao objekt rada. Objektiviziranjem, pacijent postaje podložan diskriminaciji, rutinizaciji i psihološkom napuštanju za vrijeme hospitalizacije, gdje prevlast preuzima egzistencijalna patnja i „totalna bol“. Naspram takvog redukcionističkog pristupa, poštivanjem norme dobre kliničke prakse, etičkih kodeksa profesije i pacijentovih prava, medicinska sestra stvara čvrsto tlo za razvoj pacijento-centričnog odnosa i poštivanja oboljelog kao subjekta u procesu rada. Stoga je važno stalno iznova poticati medicinske sestre na cjeloživotnu edukaciju i samorazvoj kako bi novim znanjima i iskustvima doprinijele pacijentovoj najvećoj mogućoj dobrobiti. I ovaj diplomski rad je dio takve strategije.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti, Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita

POVEZANOST RADA