Pregled bibliografske jedinice broj: 1101755
Problematika korištenja arhivskog gradiva u muzejima na primjeru Muzeja grada Koprivnice
Problematika korištenja arhivskog gradiva u muzejima na primjeru Muzeja grada Koprivnice // 20. seminar Arhivi, Knjižnice, Muzeji: Mogućnosti suradnje u okruženju globalne informacijske infrastrukture
Poreč, Hrvatska, 2016. str. 97-108 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, stručni)
CROSBI ID: 1101755 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Problematika korištenja arhivskog gradiva u
muzejima na primjeru Muzeja grada Koprivnice
(The problems of using archives in museums on the
example of Koprivnica City Museum)
Autori
Bulić, Nada ; Posedi, Ivana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni
Skup
20. seminar Arhivi, Knjižnice, Muzeji: Mogućnosti suradnje u okruženju globalne informacijske infrastrukture
Mjesto i datum
Poreč, Hrvatska, 23.11.2016. - 26.11.2016
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
Muzej grada Koprivnice, arhivsko gradivo, istraţivači, dostupnost gradiva
(Museum of the City of Koprivnica, archival material, researchers, accessibility of material)
Sažetak
U velikom broju muzeja u Hrvatskoj čuva se arhivsko gradivo iz raznih vremenskih razdoblja. Jedan od ključnih problema s kojima se susreću istraţivači jest kako pronaći gradivo koje im je potrebno za istraţivanje određene teme. Većina istraţivača istraţuje gradivo koje se čuva u arhivima, no što je s gradivom koje se čuva u muzejima? U radu ćemo pokazati problematiku slijedeći sljedeća pitanja: kako je to gradivo popisano i na koji se način evidentira u muzejima? Kako popis gradiva utječe na dostupnost gradiva? Koja je vrijednost gradiva koje se čuva u muzejima u Hrvatskoj, moţe li se uopće utvrditi vrijednost gradiva? Je li to gradivo doista dostupno istraţivačima? Kako je popisano gradivo koje se čuva u Muzeju grada Koprivnice i na koji način tako izrađeni popis pomaţe istraţivačima? Na primjeru Muzeja grada Koprivnice utvrdili smo da je detaljniji popis gradiva u muzejima ključan za istraţivače, budući da istraţivači ne mogu na temelju općenitih opisa gradiva, kakvi su uobičajeni u muzejima, znati o kojem se gradivu radi. Stoga bi popisi s obzirom na raznovrsnost gradiva u muzejima trebali biti ili analitički ili sumarni. Takvi popisi omogućuju i vrednovanje gradiva, a samim vrednovanjem utvrđuje se mogućnost da gradivo bude upisano kao kulturno dobro, te se kao takvo i digitalizira i postaje dostupnije široj javnosti.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Interdisciplinarne humanističke znanosti
