Pregled bibliografske jedinice broj: 1101754
Tragom Petronijeva pokušaja fenomenološkog opisa kulturnog zamora
Tragom Petronijeva pokušaja fenomenološkog opisa kulturnog zamora // Znanstveni simpozij Antun Slavko Kalenić – filozof i filolog iz Štitara. Skup povodom obljetnice smrti A. S. Kalenića
Županja, Hrvatska; Štitar, Hrvatska, 2019. str. 15-30 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 1101754 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Tragom Petronijeva pokušaja fenomenološkog opisa
kulturnog zamora
(Inspired by Petronii experimentum descriptionis
phaenomenologicae defatigati cultus humani)
Autori
Bulić, Nada
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Skup
Znanstveni simpozij Antun Slavko Kalenić – filozof i filolog iz Štitara. Skup povodom obljetnice smrti A. S. Kalenića
Mjesto i datum
Županja, Hrvatska; Štitar, Hrvatska, 28.09.2019
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
Petronije, Satyricon, kulturni zamor
(etronius, Satyricon, cultural fatigue)
Sažetak
U radu se polazi od postavke da se civilizacije razvijaju onoliko dugo koliko u njima imanentno postoji impuls razvoja. Gubitak tog impulsa odražava se u umjetnosti, gdje suptilnost umjetnika naslućuje i iščitava diskretne znakove kulturnog zamora i svoju poruku oblikuje sukladno zakonima estetike svoga vremena. Autorica na primjeru Petronija i drugih rimskih književnika ispituje značajke i postavlja pitanje da li je moguće uspostaviti univerzalno primjenjiv ključ prepoznavanja ovog fenomena. Teorijsku podlogu razmatranju nalazi u Kalenićevoj raspravi u kojoj se ustvrđuje da povijesni procesi uzrokuju određena stanja elemenata kulture te određenu atmosferu i odnose među ljudima i stvarima. Autorica pokazuje da je detektiranje tih odnosa područje umjetničkog senzibiliteta i djelovanja – upravo senzibilitetom umjetnika prepoznaju se i razotkrivaju neegzaktni elementi iz kojih se ipak sasvim jasno i artikulirano može ustvrditi ono isto do čega će svojim egzaktnim metodama doći i povjesničari – da je neka civilizacija na svom zalasku i da je izgubila svoj impuls razvitka. Tako se, zaključno, može reći da, krećući se različitim putevima, jedni egzaktnima i mjerljivima, drugi neegzaktnima i nemjerljivima, i znanstvenici i umjetnici dolaze do iste istine.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filozofija, Filologija