Pregled bibliografske jedinice broj: 1101618
Promjene u Zemljinoj termosferi tijekom geomagnetskih poremećaja u završnoj fazi 23. Sunčevog ciklusa
Promjene u Zemljinoj termosferi tijekom geomagnetskih poremećaja u završnoj fazi 23. Sunčevog ciklusa, 2020., diplomski rad, diplomski, Zagreb
CROSBI ID: 1101618 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Promjene u Zemljinoj termosferi tijekom geomagnetskih poremećaja u završnoj fazi 23. Sunčevog ciklusa
(Changes in the Earth ' s Thermosphere during geomagnetic disturbances in the declining phase of Solar cycle No.23)
Autori
Martinić, Karmen
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski
Mjesto
Zagreb
Datum
16.07
Godina
2020
Stranica
47
Mentor
Verbanac, Giuliana
Ključne riječi
geomagnetska aktivnost, metoda poprečne korelacije, Jouleova toplina, termosfera, putujući atmosferski poremećaji
(increased geomagnetic activity, cross-correlation method, Joule heating, thermosphere, travelling atmospheric disturbances)
Sažetak
Kako bismo ispitali odgovor termosfere na pojačanu geomagnetsku aktivnost koja je posljedica brzih struja Sunčevog vjetra (engl. high-speed streams, HSS) i dodatno ga proučili, primijenjena je metoda poprečne korelacije. Promatrani vremenski period obuhvaća 100 dana u završnoj fazi 23. Sunčevog ciklusa ; preciznije od 25. sijecnja do 5. svibnja 2005. godine. Poremećaji u geomagnetskom polju su iskazani trima geomagnetskim indeksima AE, ap i Dst. Korišteni su podaci neutralne gustoće termosfere duž putanje GRACE satelita normalizirani na visinu od 490 km. U cilju proučavanja odgovora dnevne i noćne strane termosfere na pojačanu geomagnetsku aktivnost, podaci su podijeljeni s obzirom na lokalno vrijeme (engl. skraćenica LT) u dvije skupine: LT=8-16 h i LT=20-4 h. Kako bismo eventualno uočili i kvantitativno opisali globalnu preraspodjelu energije podaci su podijeljeni s obzirom na latitudu, na tri pojasa: pojas visokih, srednjih i niskih latituda. Neovisno o LT-u i promatranom latitudinalnom pojasu najveća korelacija je izračunata za indeks Dst, a najmanja za indeks ap. Također, veće su korelacije dobivene za noćnu nego za dnevnu situaciju. Svi izračunati vremenski posmaci su pozitivni što ukazuje na to da ekspanzija termosfere nastaje kao posljedica povećane konvekcije plazme te povećanja Jouleove topline u polarnim predjelima za vrijeme pojačane geomagnetske aktivnosti. Za dnevnu situaciju vremenski posmaci su najmanji za korelaciju geomagnetskih indeksa i gustoće visokog latitudinalnog pojasa, a najveći za korelaciju geomagnetskih indeksa i gustoće niskog latitudinalnog pojasa što ukazuje na postojanje mehanizma globalne preraspodjele energije. S druge strane, vremenski posmaci za noćnu situaciju za srednji latitudinalni pojas su veći nego za niski pa ne možemo donositi zaključke o fenomenu premještanja poremećaja od polova prema ekvatoru. U skladu s time, zabilježeni putujući atmosferski poremećaji (engl. skraćenica TADs) su znatno vidljiviji na dnevnoj strani, a procijenjena brzina propagacije iznosi 700 m/s. Ovaj rad doprinosi boljem razumijevanju odaziva Zemljine termosfere na promjene u interplanetarnom prostoru, predikciji svemirskog vremena te poboljšanju postojećih modela termosfere i ionosfere.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Geofizika
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb