Pregled bibliografske jedinice broj: 1101428
Prilog Lelje Dobronić poznavanju povijesti Zagrebačkog prigorja
Prilog Lelje Dobronić poznavanju povijesti Zagrebačkog prigorja // Zbornik radova znanstveno - stručnog skupa Lelja Dobronić 1920. - 2006. / Kovačić, Đurđa ; Petrinović, Martina (ur.).
Zagreb: Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske, 2020. str. 51-60 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 1101428 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Prilog Lelje Dobronić poznavanju povijesti Zagrebačkog prigorja
(Contribution of Lelja Dobronić cognition the history of Zagrebačko prigorje area)
Autori
Novosel, Domagoj
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Zbornik radova znanstveno - stručnog skupa Lelja Dobronić 1920. - 2006.
/ Kovačić, Đurđa ; Petrinović, Martina - Zagreb : Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske, 2020, 51-60
ISBN
978-953-6089-51-2
Skup
Znanstveno-stručni skup Hrvatski povjesničari umjetnosti
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 24.05.2017
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
Lelja Dobronić, Zagrebačko prigorje, povijest
(Lelja Dobronić, Zagrebačko prigorje area, history)
Sažetak
U svojem dugogodišnjem istraživačkom radu Lelja Dobronić osobitu je pozornost posvetila, ne samo proučavanju prošlosti grada Zagreba, već i njegovoj okolici. Osobito joj je bila privlačna sjeverna periferija grada Zagreba, odnosno sela Zagrebačkog Prigorja. Počevši s Mikulićima na zapadu do Čučerja na istoku, prostirao se mozaik zajedničkog prigorskog identiteta naglašenog u svim segmentima kulturnog i društvenog života. Rijetki su oni hrvatski povjesničari koji su s tolikim marom i ljubavlju pristupili istraživanju navedenog područja kao Lelja Dobronić. Povrh toga svakako treba naglasiti činjenicu kako se njen istraživački opus nije temeljio na proučavanju jednog povijesnog razdoblja, već je proučavala sela Zagrebačkog prigorja od njihovih prvih spomena u srednjem vijeku sve do suvremenosti i 20. stoljeća. Stanovnici Zagrebačkog Prigorja pronašli su svoje mjesto u njenim istraživanjima već u prvim spisima i istragama 14. stoljeća. Zahvaljujući objavljenim dokumentima oni su postali temelj za istraživanje povijesne demografije ovoga kraja, kao i imenskih i prezimenskih formula. Svojim znanstvenim radom Lelja Dobronić duboko je proniknula u društveni status navedenih stanovnika u kojima pronalazi kmetove, slobodnjake, vojnike, ali i svećenike i plemiće. Važan je doprinos ostvarila i na polju toponimije, osobito pazeći na ispravna lokalna nazivlja, koja su u kajkavskim krajevima blijedila pred nespretnom štokavizacijom. Dva osobito važna rada u kojima je svoju pozornost posvetila selima Zagrebačkog prigorja svakako su ; „Periferija Zagreba u 19. stoljeću“, sv. II., objavljeno u Zagrebu 1960. i „Stari vijenac sela oko Zagreba“, objavljeno u Zagrebu 2003. Cilj je ovoga rada analizirati proučavanje povijesti sela Zagrebačkog prigorja u radovima Lelje Dobronić te njen doprinos poznavanju navedene regije. Osobita će pozornost biti posvećena središnjim selima Zagrebačkog prigorja ; Markuševcu, Remetama, Gračanima, Šestinama i Čučerju.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest, Povijest umjetnosti
