Pregled bibliografske jedinice broj: 1101395
Slabi subjekt u romanu "Šana se udaje" Ante Jakšića
Slabi subjekt u romanu "Šana se udaje" Ante Jakšića // Kultura Hrvata bačkoga Podunavlja, O Šokcima je rič 2, Zbornik radova / Šeremešić, Marija (ur.).
Sombor: Udruženje građana Urbani Šokci – Sombor, 2020. str. 33-72 (pozvano predavanje, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 1101395 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Slabi subjekt u romanu "Šana se udaje" Ante
Jakšića
(Weak subject in the novel "Šana se udaje" by Ante
Jakšić)
Autori
Bilić, Anica
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Kultura Hrvata bačkoga Podunavlja, O Šokcima je rič 2, Zbornik radova
/ Šeremešić, Marija - Sombor : Udruženje građana Urbani Šokci – Sombor, 2020, 33-72
ISBN
978-86-915323-2-1
Skup
Okrugli stol O Šokcima je rič 2 „Šokci bačkog Podunavlja“
Mjesto i datum
Sombor, Srbija, 00.00.0000
Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
slabi subjekt, Drugi, realizam, pejzažne deskripcije, emocijski diskurs
(weak subject, Others, realism, landscape descriptions, emotional discourse)
Sažetak
U realističkom romanu tradicionalističke impostacije „Šana se udaje“ Ante Jakšića, prvotno objavljenom u nastavcima u Subotici 1939., istraživačka je pozornost usmjerena na glavne aktere, dvoje adolescenata i njihovu poziciju u socijalnoj sredini koja je jača od njih te ih definira kao slabe subjekte, najposlije pretvara u žrtve. U patrijarhalnoj agrikulturnoj zajednici dvoje je adolescenata u poziciji submisivnoga drugog osujećeno u slobodnom izboru bračnoga partnera – Šana kao slabi, nijemi subjekt završava u dogovorenom, ali nesretnom braku, Marin kao siromašni sluga na margini i dnu društvene hijerarhije u seoskoj zajednici lažno je optužen, krivično gonjen i zatvorski kažnjen te najposlije oslobođen kao nevina žrtva. Premda je socijalna sredina negativno aksiološki određena, u emocijskom diskursu zapaženo mjesto zauzima privrženost zemlji i radu, što je također predmet istraživanja i uklapanja romana u kontekst panonskoga književnoga diskursa. Uz to deskripcije ravničarskoga krajolika kao literarne vrijednosti etabliraju Antu Jakšića kao pisca koji estetski uokviruje pejzažnu sliku Bačke.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija, Književnost