Naslov
Neka uporišta gradskog poduzetništva u Hrvatskoj
(Some consideration about city entrepreneurship in Croatia)

Autori
Rogić, Ivan ; Mišetić, Anka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Poduzetništvo, institucije i sociokulturni kapital

Urednik/ci
Čengić, Drago ; Vehovec, Maja

Izdavač
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar

Grad
Zagreb

Godina
2002

Raspon stranica
113-142

ISBN
953-6666-25-1

Ključne riječi
Poduzetništvo, grad, razvoj, lokalni akteri, Hrvatska
(Entrepreneurship, city, development, local actors, Croatia)

Sažetak
Autori rabe složenicu gradsko poduzetništvo za označavanje posebnih likova poduzetničkoga djelovanja, oblikovanih naporom lokalnih gradskih vlasti oko ekonomskih poslova neposredno svezanih s proizvodnjom i investicijama. Takvi poslovi osobito su potaknuti obvezom da gradski razvitak uspješno akumulira viškove razvojnih mogućnosti, a grad preuzme ulogu posebnoga, odgovornog društvenog sudionika. Upravljanje gradom postaje gospodarenjem gradskim razvitkom. Autonomni položaj grada u modernizaciji podupiru nekolike mu odrednice koje se u radu analiziraju: institucionalna memorija teritorijalne korporacije, grad kao sklop koji sažimlje i reproducira socijalni prostor/vrijeme, fizička i komunikacijska gustoća, osobita osnova (organske) solidarnosti i, na koncu, imaginarno produžena individualizacija. Aktivna gradska poduzetnička politika prekoračuje &laquo ; ; fordističko&raquo ; ; industrijsko razdoblje, služeći se postmodernim uvidima o cjelovitoj mreži raznolikih praksa koje u interaktivnom podupiranju ubrzavaju/uvećavaju razvojne mogućnosti metropolskog područja koje u novoj ulozi računa i s ulogom specifičnoga proizvođača u ekonomiji doživljaja i provodi prerazdiobu utjecaja na komunikacijske, financijske i upravne mreže, ali i na središnju (državnu) vlast. U radu se analizira i snaženje gradskoga poduzetništva, svezano s procesom mijene osnovne razvojne paradigme koja na prvoj razini razvija zamisao stroja kao autonomna organizma, na drugoj, pak, odvaja upravljanje gradom od upravljanja u industrijskom sektoru, što je bilo posebno fatalno svezano u socijalističkim društvima. U istom &laquo ; ; paketu&raquo ; ; promjena je i snaženje gradskoga identiteta temeljeno na povijesnom i kulturnom pamćenju grada i poduprto akumulacijom socijalnog kapitala. Mogućnosti gradskoga poduzetništva u ulozi razvojnoga sudionika u hrvatskom su društvu omeđene nekolikim ograničenjima među kojima prednjače: skromne gradske dimenzije, predmoderna socijalna konstrukcija industrije, monofunkcionalnost gradskoga gospodarstva i autarkična osnova evolucije socijalnog kapitala. Uvidi su osnaženi podatcima iz nekoliko empirijskih istraživanja koji pokazuju da hrvatski gradovi ne proizvode izazove s većom mobilizacijskom snagom, no istodobno, uvidi u spomenuta istraživanja (premda nesustavni) kroz bilancu koristi/šteta dosadašnjega razvitka, ukazuju na obrise javne predodžbe o zadaćama gradskoga poduzetništva. Pitanje gradske regije sposobne aktivno podupirati razvitak drži se i hipotetskim ključem aktivnog poticaja u oblikovanju gradskoga poduzetništva. Hipoteza se, naposljetku, reducira na stav da je samo nekoliko područja u Hrvatskoj sposobno oblikovati realnu gradsku regiju, pa ni razvojna osnova gradskoga poduzetništva ne prekoračuje njihove granice.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Sociologija

POVEZANOST RADA