Naslov
O datiranju epigrafičkih spomenika iz hrvatskog ranog srednjeg vijeka
(Dating of epigraphic monuments from the Croatian Early Middle Ages)

Autori
Matijević Sokol, Mirjana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Monumenta marmore aereque perenniora. Zbornik radova u čast Anti Rendiću-Miočeviću / A volume dedicated to Ante Rendić-Miočević

Urednik/ci
Radman Livaja, Ivan ; Bilić, Tomislav

Izdavač
Arheološki muzej u Zagrebu

Grad
Zagreb

Godina
2020

Raspon stranica
291-300

ISBN
9789538143267

Ključne riječi
kršćanska era, indikcija, datiranje, epigrafi, knez Branimir, Muncimir, kraljica Jelena, karolinška renesansa
(Christian era, indiction, dating, epigraphs, Duke Branimir, Duke Muncimir, Queen Helena (Jelena), Carolingian Renaissance)

Sažetak
U članku se razmatraju aspekti pojave datiranja po kršćanskoj eri na epigrafima u Hrvatskoj u ranom srednjem vijeku. To su natpisi s imenom kneza Branimira iz Muća Gornjega kod Splita i onaj s imenom kneza Muncimira iz Uzdolja, te Handegisov natpis iz Pule i jedan iz Boke Kotorske. Na isti način datiran je i epitaf kraljice Jelene iz X. st. iz Solina. Nakon izračuna Skita Dionizija Maloga u VI. st. datiranje po kršćanskoj eri polako je ulazilo u formule datacije. U Franačkoj je ono u okružju karolinške renesanse postalo uobičajeno i to pod utjecajem istaknutih autora kao što su Beda Časni (Venerabilis), Pavao Đakon, Einhard koji su ovakvo datiranje primjenjivali u svojim djelima. U IX. st. ovo se datiranje javlja i na epigrafičkim spomenicima i sporadično u dokumentima, a tek tijekom X. st. prihvaćaju ga neke kancelarije. Rana pojava ovog načina određivanja godine na hrvatskom je prostoru u IX. st. dokaz snažnog utjecaja zapadne pismenosti i općenito kulturnog ozračja. Uz datiranje po kršćanskoj eri kao jedan od elemenata formule datacije nalazi se i navod indikcije koji je kao “prijelazna” pojava premostio razdoblje od poganske antičke civilizacije prema kršćanskom srednjovjekovlju poglavito na epigrafima, a kasnije i u dokumentima. Pri datiranju kako epigrafa tako i diplomatičkih zapisa prednost treba dati godini koja se nalazi zapisana u dataciji ako su ona i indikcija u nesuglasju. Početkom XII. st. epigrafi na hrvatskom prostoru datiraju se uobičajeno po kršćanskoj eri, ali zbog pojave više inačica određivanja početka godine tj. stila potrebno je uvijek razmotriti sve elemente koje sadrže formule datacije.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA