Pregled bibliografske jedinice broj: 1100884
Rimskodobni običaji pokapanja kroz prizmu antičkih izvora
Rimskodobni običaji pokapanja kroz prizmu antičkih izvora // Zbornik radova međunarodnoga znanstvenog skupa „Natales grate numeras?" / Sorić, Diana ; Mijić, Linda ; Bartulović, Anita (ur.).
Zadar: Sveučilište u Zadru, 2020. str. 119-142 (predavanje, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 1100884 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Rimskodobni običaji pokapanja kroz prizmu antičkih
izvora
(Roman-era Burial Customs Through the Prism of
Ancient Sources)
Autori
Serventi, Zrinka
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Zbornik radova međunarodnoga znanstvenog skupa „Natales grate numeras?"
/ Sorić, Diana ; Mijić, Linda ; Bartulović, Anita - Zadar : Sveučilište u Zadru, 2020, 119-142
ISBN
978-953-331-298-9
Skup
Međunarodni znanstveni skup "Natales grate numeras?"
Mjesto i datum
Zadar, Hrvatska, 07.04.2017. - 08.04.2017
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
Rim, običaji pokapanja, Liburnija, rituali, arheološki nalazi, antički literarni izvori
(Rome, burial customs, Liburnia, rituals, archaeological finds, ancient literary sources)
Sažetak
Rimska država je unutar svojih opsežnih granica inkorporirala brojne i vrlo raznolike kulture i religije koje su pak prakticirale kompleksne običaje pokapanja. Ipak, unatoč povremenim pojavama novih ideja koje su negirale postojanje zagrobnog života, duboko ukorijenjeno vjerovanje u rimskom društvu bilo je da ljudska duša postoji i da može nastaviti živjeti i nakon smrti te da se miran prijelaz u zagrobni život može osigurati nizom rituala koji su se trebali provesti prije, tijekom i nakon pogreba. Takvi rituali, osim što su trebali ubrzati prijelaz iz svijeta živih u svijet mrtvih, dodatno su trebali naglasiti i socijalnu komponentu, odnosno istaknuti društveni i ekonomski položaj pokojnika i cjelokupne njegove familije. Razvidno je, stoga, da je u Rimu smrt oblikovala ne samo svakodnevnicu onih koji su trebali osigurati adekvatan pogreb pokojniku nego i svekoliko rimsko društvo, a najbolji medij kojim se prenosila spoznaja o potrebnim i poželjnim ritualima duž širokih prostranstava rimske države bili su upravo zapisi antičkih pisaca. Oni su u svojim djelima isticali i hvalili, ali i osuđivali rituale, pa su tako s jedne strane opisivali čudnovate običaje koje su „stranci” primjenjivali na Istoku, a s druge hvalili čestitost rimske tradicije i time u velikoj mjeri oblikovali svijest prosječnog Rimljanina. U ovom radu se, stoga, donosi presjek najvažnijih literarnih izvora koji obrađuju brojne sepulkralne rituale, klasificira ih se prema njihovu tipu te se oni obrađuju na osnovi njihove preciznosti i rječitosti o navedenoj temi, a sve kako bi se donio prikaz najčešćih rituala tijekom jednog prosječnog rimskodobnog pogreba. Uz sve to se, kao primjer s prostora jedne provincije, donosi i razvoj rituala na teritoriju Liburnije i to na osnovi relevantnih arheoloških nalaza koji su komparirani s pisanim izvorima, a koji rasvjetljavaju u većoj mjeri nepoznato i slabo dokumentirano područje.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest, Arheologija, Književnost