Naslov
Uzorkovanje i praćenje (monitoring) olova u vodi za ljudsku potrošnju
(Sampling and monitoring of lead in the water for human consumption)

Autori
Ujević Bošnjak, Magdalena ; Tomljenović Filip ; Štiglić, Jurica ; Kurajica, Livia ; Drljo Emanuela

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), ostalo

Izvornik
XIII. znanstveno-stručni skup Voda i javna vodoopskrba : zbornik radova / Ujević Bošnjak, Magdalena - Zagreb : Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ), 2019, 36-45

ISBN
978-953-7031-91-6

Skup
XXIII. Znanstveno-stručni skup “Voda i javna vodoopskrba”

Mjesto i datum
Poreč, Hrvatska, 01.10.2019. - 04.10.2019

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
voda za ljudsku potrošnju ; olovo ; uzorkovanje ; dnevni slučajni uzorak ; ispiranje ; stagnacija
(water for human consumption ; lead ; sampling ; daily random sample ; rinsing ; stagnation)

Sažetak
Toksičnost olova dobro je poznata i Svjetska zdravstvena organizacija preporučila je 10 μg/L kao maksimalno dopuštenu koncentraciju (MDK) olova u vodi za piće. Glavni izvor onečišćenja vode za ljudsku potrošnju olovom jesu olovne cijevi, lemovi i armature od mjedi dok su manji izvori PVC cijevi koje sadržavaju olovne stabilizatore i pocinčane čelične cijevi. Uzorkovanje i monitoring (praćenje) olova u vodi za ljudsku potrošnju radi se u različite svrhe: radi utvrđivanja kvalitete vode na izvorištu, provjere i validiranja rada postrojenja za obradu vode, provjere distribucijske mreže i unutarnjih instalacija sve do mjesta potrošnje vode kod krajnjih potrošača. S ciljem harmonizacije postupaka uzorkovanja i praćenja olova, Europska komisija dala je smjernice za uzorkovanje i praćenje olova u vodi za piće, a u Aneksu Direktive o vodi za ljudsku potrošnju iz 2015. godine dopunjen je način uzorkovanja za olovo, što je preuzeto i u nacionalno zakonodavstvo Republike Hrvatske. U radu su prikazani rezultati praćenja olova u vodi za ljudsku potrošnju, ukupno 145 uzoraka, na 17 slavina na području garada Zagreba, pri čemu su uzorci uzorkovani različitim metodama uzorkovanja, i to: prvi mlaz, drugi mlaz, ispiranje od 5 minuta, stagnacija od 30 minuta, dnevni slučajni uzorak. Uzorkovanje prvog mlaza daje najveće, a uzorkovanje nakon ispiranja najmanje masene koncentracije olova, pri čemu ispiranje nije uvijek učinkovito u smanjenju koncentracije olova ispod MDK vrijednosti. Rezultati pokazuju da metoda uzorkovanja dnevnog slučajnog uzorka i stagnacije od 30 minuta daju usporedive srednje vrijednosti, ali je postotak neispravnih uzorka za 20 % manji metodom stagnacije od metode slučajnog uzorka.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kemija

POVEZANOST RADA