Naslov
Slovenci u Međimurskoj, Varaždinskoj i Krapinsko- zagorskoj županiji u 20. stoljeću
(Slovenes in Međimurje, Varaždin and Krapina- Zagorje Counties in the 20th Century)

Autori
Jančec, Julija

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, preddiplomski

Fakultet
Filozofski fakultetu u Rijeci

Mjesto
Rijeka

Datum
22.08

Godina
2018

Stranica
48

Mentor
Riman, Barbara

Ključne riječi
Slovenci u Hrvatskoj, Međimurska županija, Varaždinska županija, Krapinsko-zagorska županija
(Slovenes in Croatia, Međimurje County, Varaždin County, Krapina-Zagorje County)

Sažetak
Povijest naseljavanja Slovenaca na sjeverozapadu Hrvatske pratimo još od 16. stoljeća pa sve do današnjih dana. Nakon 1991. broj se pripadnika slovenske nacionalne manjine smanjio na području cijele Hrvatske, pa tako i na području sjeverozapadnog dijela Hrvatske. Prva polovica 20. stoljeća za slovensku nacionalnu manjinu značajna je za Međimurje upravo zbog tada aktualnog pitanja Štrigove, koja u početku nije bila u sastavu Banovine Hrvatske kao i pitanje „nasilnog“ iseljavanja Slovenaca iz Štajerske na područje Varaždinske i Krapinsko- zagorske županije na početku Drugog svjetskog rata. Druga polovica 20. stoljeća još je i manje istražena iz razloga što su tada Slovenija i Hrvatska bile u zajedničkoj državi (nekadašnjoj Jugoslaviji) te pitanje Slovenaca i slovenstva nije bilo toliko važno. Na to dodatno utječe i činjenica da je to novija povijest, ono što se događalo nedavno, te će se objektivnije o tome moći pisati kasnije s određenim vremenskim pomakom. Kulturni život Slovenaca kao i njihova gostovanja bila su učestala početkom 20. stoljeća te razvijaju se i do današnjih dana. To ukazuje na razvijen prijateljski suživot Hrvata i Slovenaca dugi niz godina. Ta povezanost vidljiva je u mjestu Hum na Sutli kao i Cestici gdje je vidljiva najčvršća povezanost, a gotovo najveća zastupljenost mješovitih brakova. Mješoviti brakovi bili su česta pojava u Hrvatskom zagorju, prije i poslije Drugog svjetskog rata. Neki znanstvenici, poput Jasne Čapo, smatraju da su upravo mješoviti brakovi jedan od najvažnijih oblika povezivanja. Uspostavom granica , raspadom Jugoslavije, taj fenomen se smanjio, kao i odlazak Hrvata i Slovenaca na zajednička radna mjesta. Rad je samo prikazao već do sada poznate činjenice, ali otvaraju se i mnoga pitanja koja bi bilo potrebno u što skorije vrijeme istražiti upravo radi boljeg međusobnog razumijevanja, suradnje i jačanja postojećih slovensko-hrvatskih veza.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA