Pregled bibliografske jedinice broj: 1100438
Nacionalna opstojnost i kulturni identitet s posebnim obzirom na institucionaliziranost slovenske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj
Nacionalna opstojnost i kulturni identitet s posebnim obzirom na institucionaliziranost slovenske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj // 21. znanstveni skup Centra za međunarodne i sigurnosne studije Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu Nacionalne manjine, migracije i sigurnost u demokratskim društvima. Knjiga sažetaka
Brijuni, Hrvatska, 2017. str. 22-22 (predavanje, nije recenziran, sažetak, ostalo)
CROSBI ID: 1100438 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Nacionalna opstojnost i kulturni identitet s
posebnim obzirom na institucionaliziranost
slovenske nacionalne manjine u Republici
Hrvatskoj
(National survival and cultural identity with
special regard to the institutionalization of
the Slovenian national minority in the Republic
of Croatia)
Autori
Riman, Barbara
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo
Izvornik
21. znanstveni skup Centra za međunarodne i sigurnosne studije Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu Nacionalne manjine, migracije i sigurnost u demokratskim društvima. Knjiga sažetaka
/ - , 2017, 22-22
Skup
21. znanstveni skup Centra za međunarodne i sigurnosne studije Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu
Mjesto i datum
Brijuni, Hrvatska, 18.05.2017. - 21.05.2017
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
Slovenci u Hrvatskoj, slovenska društva, kulturni identitet pripadnika slovenske nacionalne manjine
(Slovenes in Croatia, Slovene societies, cultural identity of members of the Slovene national minority)
Sažetak
Slovenska nacionalna manjina u Hrvatskoj jedna je od 22 nacionalne manjine upisane u Ustav Republike Hrvatske. Sve imaju jednake zakonske mogućnosti i prava. Za slovensku nacionalnu manjinu postoji i potpora od Republike Slovenije. No, ipak broj Slovenaca u Republici Hrvatskoj nezaustavljivo pada, te se prema popisu stanovništva od 1991. godine do danas broj Slovenaca dvostruko smanjio. Na popisu stranovništva 2001. godine bilo je zabilježeno 13 173 pripadnika slovenske nacionalne manjine, a 2011. godine 10 517. Ovim se radom želi ukazati na određene probleme koji su primijećeni tijekom 10-godišnjeg istraživanja povijesti slovenstva u Hrvatskoj kao i poteškoća u aktualnom životu među pripadnicima slovenske nacionalne manjine u Hrvatskoj. Želi se otvoriti pitanje korištenja zakonskih mogućnosti u Republici Hrvatskoj među pripadnici slovenske nacionalne manjine, odnosno, jesu li one dobro iskorištene i ima li mogućnosti za poboljšanje njihove primjene kako bi se položaj pripadnika slovenske nacionalne manjine poboljšao. Među najvažnijima je pitanje očuvanja slovenskog jezika i slovenske kulture u Hrvatskoj, bez čega ne bi postojala slovenska manjiska zajednica. Pripadnici slovenske nacionalne manjine zbog različitih razloga (prije svega politike do 1991. godine) unutar svojih obitelji ne uporabljaju slovenski jezik s čime je došlo do nastajanja tzv. „izgubljene generacije“. Stoga je dodatno iskorištavanje zakonskih mogućnosti, koje nudi Republike Hrvatska, od presudne važnosti da se u Hrvatskoj zadrži slovenski jezik i kultura, ali i da se umanji već prije spomenuto rapidno smanjenje broja pripadnika slovenske nacionalne manjine u Hrvatskoj, što se na poseban način odnosi na institucionaliziranost slovenske manjinske zajednice, njezinu opstojnost i kulturu.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Politologija, Interdisciplinarne društvene znanosti, Interdisciplinarne humanističke znanosti