Pregled bibliografske jedinice broj: 1100339
Disruptivne tehnologije u arhivima: perspektive razvoja arhivistike
Disruptivne tehnologije u arhivima: perspektive razvoja arhivistike, 2020., diplomski rad, diplomski, Filozofski fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 1100339 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Disruptivne tehnologije u arhivima: perspektive
razvoja arhivistike
(Disruptive technologies in the archives:
perspectives of archival science development)
Autori
Pavelić, Katarina
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski
Fakultet
Filozofski fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
18.09
Godina
2020
Stranica
81
Mentor
Stančić, Hrvoje
Ključne riječi
virtualna stvarnost ; proširena stvarnost ; igrifikacija ; nabava iz mnoštva ; velika količina podataka ; ulančani blokovi ; umjetna inteligencija ; konverzacijski softverski robot ; digitalna transformacija
(Virtual Reality (VR) ; Augmented Reality (AR) ; gamification ; crowdsourcing ; Big Data ; Blockchain ; Artificial Intelligence (AI) ; chatbot ; digital transformation)
Sažetak
Disruptivne tehnologije predstavljaju novost u arhivskoj praksi, iako su one prisutne u mnogim znanstvenim disciplinama već duže vrijeme. Pojam disruptivnih tehnologija veže se uz novi pristup postojećoj praksi, čime se ona može promijeniti iz korijena. Takve tehnologije nose težak naslov, zato što utječu na svakodnevicu ljudi diljem svijeta. Međutim, takvim se tehnologijama ne bi trebalo opirati: kroz povijest postoje mnogi primjeri utjecaja disruptivnih tehnologija na stvaranje nove prakse koja je danas postala nezamjenjivom i ustaljenom. Autorica je u radu objasnila što su disruptivne tehnologije i opisala njih sedam. Za svaku su dani primjeri iz svakodnevice i iz različitih područja ljudskog djelovanja. Zbog uviđanja potencijalno velikog značaja takvih tehnologija za arhivistiku, u fokusu ovog rada je primjena novih tehnologija u arhivima. U radu su istraženi i analizirani primjeri iz arhivske prakse, a naglasak je stavljen na primjenu umjetne inteligencije u posljednjem poglavlju. Zaključno je obrazložena važnost okretanja arhiva prema novim tehnologijama.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Informacijske i komunikacijske znanosti