Naslov
Uklanjanje arsena iz vode za piće (2.)
(Arsenic removal from drinking water (2.))

Autori
Habuda-Stanić, Mirna ; Velić, Natalija ; Kuleš, Mirko

Izvornik
Hrvatska vodoprivreda (1330-321X) 12 (2003), 124; 62-65

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, stručni

Ključne riječi
Uklanjanje arsena; Adsorpcijski procesi; Membranski proces; Ionska izmjena; Zbrinjavanje otpada
(Arsenic removal; Adsorptive Processes; Membrane Processes; Ion Exchange; Disposal alternatives)

Sažetak
Uklanjanje arsena iz vode koagulacijom i mekšanjem predstavljaju klasične metode jer u pravilu ne zahtijevaju posebne uređaje koji već ne postoje u uobičajenoj opremi standardnih pogona za obradu vode. Tako su i vodoopskrbna postrojenja Vinkovaca (1998. god.) i Osijeka (2000. god.) prilagođena ovoj tehnologiji kod čega se nakon aeracije, vrši oksidacija arsena otopinom KMnO4 i prije taložnika dodaje otopina FeCl3 odgovarajuće koncentracije. Koncentracija arsena koja je nakon aeracija iznosila 200-300 &#956 ; ; g/l ovim postupkom, s ekonomski prihvatljivom količinom FeCl3 (do 5 mg/l FeCl3) snižena je na oko 50 &#956 ; ; g/l. Postoji niz manjih vodoopskrbnih sustava u Osječko- baranjskoj županiji (Čepin, Klisa, Čokadinci, Silaš i dr.) i u Vukovarsko-srijemskoj županiji (Andrijaševci, Markušica, Bobota i dr.) gdje je sadržaj arsena, ponekad i daleko iznad 50 &#956 ; ; g/l, a gdje ne postoji mogućnosti primjene koagulacije i mekšanja pa na raspolaganju postoji niz sorpcijskih tehnologija kao što su adsorpcija pomoću aktiviranog aluminijevog hidroksida, greensand-a, granuliranog željezovog hidroksida, pomoću ionske izmjene i membranskih tehnologija . Naravno da u svim slučajevima uklanjanja arsena iz vode postoji problem zbrinjavanja toksičnog otpada s arsenom koji nastaje primjenom bilo koje tehnologije. Primjena bilo koje od navedenih metoda uklanjanja arsena rezultirat će nastajanjem čvrstog ili tekućeg otpada s povišenim koncentracijama arsena. Upravo zbog visokih koncentracija arsena u otpadu, govorimo o &laquo ; ; toksičnom&raquo ; ; otpadu i potrebno je primijeniti odgovarajuće postupke zbrinjavanja. Na žalost, u Hrvatskoj još uvijek ne postoji odgovarajući zakon koji regulira zbrinjavanje toksičnog otpada s arsenom, nastalog prilikom obrade vode za piće. Stoga je u ovom radu dan pregled mogućnosti zbrinjavanja ovako nastalog otpada prema preporukama United States Environmental Protection Agency .

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Prehrambena tehnologija

POVEZANOST RADA