Naslov
Zastupljenost sindroma izgaranja kod medicinskih sestara i tehničara na primarnoj i sekundarnoj razini zdravstvene zaštite
(Representation of burnout syndrome in nurses and technicians at primary and secondary levels of health care)

Autori
Matuzić, Silvija ; Kosić, Radoslav

Izvornik
Sestrinski glasnik (1331-7563) 25 (2020), 2; 116-123

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
izgaranje ; medicinska sestra ; primarna/sekundarna zaštita
(burnout, nurse /technician, primary/secondary care)

Sažetak
Uvod: Sestrinska profesija predstavlja fizički, psihički, emocionalno i duhovno iscrpljujući te zahtjevan posao. Potreba pružanja usluga u zdravstvenoj skrbi u stalnom je porastu, uključujući sve zahtjevnija očekivanja od medicinskih sestara. Prema rezultatima istraživanja Svjetske zdravstvene organizacije o najstresnijim zanimanjima, sestrinski posao zauzima visoko četvrto mjesto. Cilj istraživanja: Cilj je istraživanja utvrditi subjektivne i objektivne dimenzije koje utječu na sindrom izgaranja medicinskih sestara i tehničara na primarnoj i sekundarnoj razini zdravstvene zaštite na području grada Karlovca. Ispitanici i metode: Istraživanje je provedeno u Domu zdravlja Karlovac i Općoj bolnici Karlovac. U istraživanje su uključene medicinske sestre i medicinski tehničari. Anonimni upitnik ispunilo je 65 ispitanika, od čega 30 ispitanika zaposlenih u Domu zdravlja Karlovac i 35 ispitanika zaposlenih u Općoj bolnici Karlovac. U istraživanju je korišten Upitnik za određivanje sindroma izgaranja na poslu. Rezultati: Rezultati istraživanja pokazuju da ne postoji statistički značajna razlika u zastupljenosti sindroma izgaranja s obzirom na primarnu i sekundarnu razinu zdravstvene zaštite, prema dobi i spolu, razini obrazovanja te rukovodećem radnom mjestu. Nadalje, rezultati pokazuju da je kod ispitanika koji imaju više godina radnog staža niža zastupljenost sindroma izgaranja, dok su stariji ispitanici više mrzovoljni, brže postanu razdražljivi i očekuju više od ljudi koji ih okružuju. Ispitanici višeg stupnja obrazovanja u većoj mjeri osjećaju da rade sve više, a manje su učinkoviti. Rezultati ukazuju na to da je 84, 6 % ispitanika ovog istraživanja zahvaćeno sindromom izgaranja. Zaključak: Kod zaposlenika koji imaju više godina radnog staža verificiran je manji stupanj sindroma izgaranja. Moguće je da je to povezano s većim stupnjem zadovoljstva (veći stupanj spremnosti za napredovanjem i trajnom edukacijom) što predstavlja osnovu za određivanje stupnja kvalitete radnog okruženja i prevenciju sindroma izgaranja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita

POVEZANOST RADA