Pregled bibliografske jedinice broj: 1099291
Univerzalni temeljni dohodak: utopija ili buduća zbilja
Univerzalni temeljni dohodak: utopija ili buduća zbilja // Ekonomski pregled : mjesečnik Hrvatskog društva ekonomista Zagreb, 71 (2020), 6; 632-656 doi:10.32910/ep.71.6.4 (međunarodna recenzija, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 1099291 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Univerzalni temeljni dohodak: utopija ili buduća
zbilja
(Universal Basic Income: Utopia or Future Reality)
Autori
Tipurić, Darko ; Garača, Željko ; Krajnović, Ana
Izvornik
Ekonomski pregled : mjesečnik Hrvatskog društva ekonomista Zagreb (0424-7558) 71
(2020), 6;
632-656
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
univerzalni temeljni dohodak ; zajamčeni minimalni dohodak ; COVID-19 ; društveno blagostanje ; gospodarska kriza
(universal basic income ; guaranteed minimum income ; COVID-19 ; social welfare ; economic crisis)
Sažetak
Globalna ekonomska kriza uzrokovana pandemijom koronavirusa dodatno je potaknula interes za univerzalni temeljni dohodak (UTD). Zagovornici smatraju da UTD, osim što smanjuje razinu siromaštva i ekonomsku nejednakost, može biti koristan instrument za ublažavanje posljedica krize i istovremeno bitno uporište u izgradnji posve drugačije ekonomske i socijalne paradigme. UTD je onkraj ekonomskih politika i pitanje je moralne i društvene opredijeljenosti ; on je istovremeno i program i ideal koji korjenito mijenja društvo osnažujući uzajamnu odgovornost i solidarnost, jačajući povjerenja u institucije. Primjena UTD-a postavlja pravednost kao uporište socijalne zbilje ; povezuju se kategorije ekonomske i socijalne vrijednosti i narušavaju uvriježene pretpostavke o povezanosti rada, kapitala i blagostanja. U radu su prikazane osnovne značajke UTD-a i neke zapreke u njegovoj implementaciji. Raspravlja se o mogućoj ulozi koje temeljni dohodak može imati u promjenama u strukturi zaposlenosti i produktivnosti koje donosi Četvrta industrijska revolucija i navode se primjeri država koje su oblikovale pilot projekte prilagođenog UTD-a prema različitim modelima. Prikazane su kritike koncepta, između ostalih, da UTD narušava počela racionalnog ekonomskog ponašanja i intrinzični smisao koji rad donosi ljudima ; problem zbog moralne aberacije odnosno neprikladnosti uloge države da potpuno preuzme odgovornost od pojedinca za pokriće nužnih troškova života ; isto kao i problem golemih troškova koje države mogu imati u oblikovanju i provedbi UTD programa a što se u krajnjoj instanci reflektira u mogućem povećanju poreza ili inflatornim rizicima. Posebna pozornost u radu je posvećena pitanju ekonomske održivosti UTD.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Ekonomija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Ekonomski fakultet, Zagreb
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Web of Science Core Collection (WoSCC)
- Emerging Sources Citation Index (ESCI)
- Scopus
- EconLit