Pregled bibliografske jedinice broj: 1098888
Psihosomatski simptomi kod djece i roditelja
Psihosomatski simptomi kod djece i roditelja // 2. međunarodni znanstveno-stručni skup Mozak i um: promicanje dobrobiti pojedinca i zajednice Knjiga sažetaka / Pačić-Turk, Ljiljana ; Knežević, Martina (ur.).
Zagreb: Hrvatsko katoličko sveučilište, 2019. str. 136-136 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 1098888 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Psihosomatski simptomi kod djece i roditelja
(Psychosomatic symptoms in children and their
parents)
Autori
Atlaga, Maša ; Šimić, Nataša ; Vulić-Prtorić, Anita
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
2. međunarodni znanstveno-stručni skup Mozak i um: promicanje dobrobiti pojedinca i zajednice Knjiga sažetaka
/ Pačić-Turk, Ljiljana ; Knežević, Martina - Zagreb : Hrvatsko katoličko sveučilište, 2019, 136-136
ISBN
978-953-8014-36-9
Skup
2. međunarodni znanstveno-stručni skup Mozak i um: promicanje dobrobiti pojedinca i zajednice
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 12.12.2018. - 14.12.2018
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
psihosomatski simptomi ; djetetova samoprocjena ; roditeljeva samoprocjena ; roditeljeva procjena
(psychosomatic symptoms ; child's self-assessment ; parent's self-assessment ; parent's assessment)
Sažetak
Dosadašnja istraživanja izvještavaju o prevalenciji somatskih simptoma kod djece i adolescenata koja iznosi od 20% do 69%. Bilježi se, također, trend njihovog porasta što se dovodi u vezu s negativnim stresnim događajima koji proizlaze iz promjena u načinu obiteljskog funkcioniranja te općenito u načinu na koje djeca i mladi, u današnje vrijeme, žive. Koherentna slika o djetetovom funkcioniranju i eventualnoj prisutnosti nekih simptoma moguća je u slučaju kada su oba izvora, odnosno dijete i roditelj, uključena u procjenjivanje djetetovih simptoma. Polazeći od navedenog, cilj provedenog istraživanja bio je ispitati povezanost između djetetove samoprocjene tjelesnih simptoma i roditeljeve procjene djetetovih tjelesnih simptoma. U istraživanju je sudjelovalo 34 dječaka i 27 djevojčica te 61 roditelj. Prosječna je dob djece iznosila 12, 5 godina. Svi sudionici istraživanja ispunjavali su Upitnik psihosomatskih simptoma za djecu, adolescente i odrasle autorice Vulić-Prtorić (2019). Istraživanje je provedeno grupno tehnikom papir-olovka u osnovnim školama. Djeca su ispunjavala upitnik tijekom redovite školske nastave, a roditelji prilikom dolaska na roditeljske sastanke. Od roditelja je zatraženo da ispune upitnike procjene frekvencije i ometenosti djetetovim tjelesnim simptomima u posljednja tri mjeseca. Od djece je zatraženo da, u svrhu ovog istraživanja, također daju procjene frekvencije i ometenosti vlastitim tjelesnim simptomima. Dobiveni rezultati nisu pokazali značajne povezanosti između djetetovih samoprocjena tjelesnih simptoma i roditeljeve procjene djetetovih tjelesnih simptoma. Izostanak značajnih povezanosti u ovom je istraživanju bio evidentan i za procjene frekvencije i za procjene ometenosti tjelesnim simptomima kao i za različite klastere, odnosno vrstu tjelesnih simptoma. Dobiveni rezultati ukazuju da roditelji i njihova djeca zauzimaju različite perspektive prilikom identifikacije i procjene djetetovih tjelesnih simptoma.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Psihologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Sveučilište u Zadru