Pregled bibliografske jedinice broj: 1098339
Kardinal Josip Bozanić – doprinos sinodalnosti partikularne Crkve i krajevnom pravu
Kardinal Josip Bozanić – doprinos sinodalnosti partikularne Crkve i krajevnom pravu // Da život imaju : zbornik u povodu 70. rođendana kardinala Josipa Bozanića, metropolita i nadbiskupa zagrebačkoga i velikoga kancelara Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu / Cifrak, Mario ; Razum, Ružica ; Malović, Nenad ; Barišić, Anto (ur.).
Zagreb: Kršćanska sadašnjost, 2019. str. 65-88
CROSBI ID: 1098339 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Kardinal Josip Bozanić – doprinos sinodalnosti
partikularne Crkve i krajevnom pravu
(Cardinal Josip Bozanić - Contribution to
Synodality of the Particular Church and to the
Particular Law)
Autori
Zec, Slavko
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, pregledni
Knjiga
Da život imaju : zbornik u povodu 70. rođendana kardinala Josipa Bozanića, metropolita i nadbiskupa zagrebačkoga i velikoga kancelara Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
Urednik/ci
Cifrak, Mario ; Razum, Ružica ; Malović, Nenad ; Barišić, Anto
Izdavač
Kršćanska sadašnjost
Grad
Zagreb
Godina
2019
Raspon stranica
65-88
ISBN
978-953-6420-16-2
Ključne riječi
partikularna Crkva, nad/biskupija, strukture sudjelovanja i suodgovornosti, savjetodavni i odlučujući glas, biskupijska sinoda, pastoralno vijeće, prezbitersko vijeće, ekonomsko vijeće, zbor savjetnika
(particular Church, archdiocese, structures of participation and co-responsibility, consultative and decisive vote, diocesan synod, pastoral council, presbyterian council, economic council, council of counselors)
Sažetak
Suradnja i suodgovornost u Crkvi izviru iz temeljnog zajedništva (communio) koje postoji između svih Kristovih vjernika, te su zajedništvo i sinodalnost temeljne značajke Crkve, kao Božjeg naroda, što se jasno iščitava i iz ekleziologije Drugoga vatikanskog koncila. Ostvarenje tih temeljnih odrednica vidljivo je osobito na razini partikularne Crkve, biskupije. U članku se stoga prikazuju kanonske strukture suradnje i suodgovornosti na biskupijskoj razini, kao konkretnim tijelima preko kojih se ostvaruje unutarcrkveni dijalog, ali to može vrijediti i za ostale oblike partikularnih Crkava, koje su u pravu izjednačene s biskupijom (usp. ZKP, kan. 368). Riječ je o sljedećim tijelima: biskupijsko pastoralno vijeće, prezbitersko vijeće, zbor savjetnika i biskupijsko ekonomsko vijeće, ali se pritom ne može zaobići ni biskupijska sinoda kao važna struktura kroz čije se održavanje očituje sudjelovanje i suradnja. Sva su ta tijela značajna i važna jer svojim mišljenjem, savjetodavnim glasom, ali ponekad i izražavanjem pristanka u skladu sa zakonom, izravno pomažu dijecezanskom biskupu u donošenju odluka i u upravljanju biskupijom te na taj način pridonose pastoralnoj i svakoj drugoj dobrobiti partikularne Crkve. U zaključku se naglašava da su sva tijela suradnje i suodgovornosti na biskupijskoj razini potrebna i imaju svoje mjesto i ulogu u životu partikularne Crkve jer daju svoj osobit doprinos procesu donošenja odluka mjerodavnih crkvenih vlasti, koje teže zajedničkoj dobrobiti biskupije i cijele Crkve.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Pravo, Teologija
