Naslov
Sociolingvistički status hrvatskoga jezika u Dalmaciji u drugoj polovici 19. stoljeća i početkom 20. stoljeća
(Sociolinguistic status of the Croatian language in Dalmatia in the second half of the 19th century and the beginning of the 20th century.)

Autori
Brešan, Tanja ; Alujević, Marijana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Skup
JEZIK I UM XXXII. međunarodni znanstveni skup HDPL

Mjesto i datum
Rijeka, Hrvatska, 03.05.2018. - 05.05.2018

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
status hrvatskog jezika, kraljevina Dalmacija, druga polovica 19. stoljeća, prva polovica 20. stoljeća
(status of the Croatian language, Dalmatia, the second half of the 19th century, the beginning of the 20th century)

Sažetak
Druga polovica 19. stoljeća te početak 20. stoljeća period je obilježen smjenama različitih jezičnih koncepcija koje svojim utjecajem usmjeravaju proces standardizacije hrvatskoga književnog jezika. Dalmacija je, politički i kulturno odvojena od ostatka Hrvatske, stoljećima bila na udaru različitih jezičnopolitičkih utjecaja kao posljedice pripadnosti različitim političkim zajednicama. Pripadnost Austro-Ugarskoj Monarhiji te višestoljetna usmjerenost Italiji onemogućili su službenu uporabu hrvatskoga jezika te nametnuli primat talijanskog te kasnije i njemačkog jezika u službenoj korespondenciji. U ovome će se izlaganju analizirati i rekonstruirati standardizacijski procesi te prikazati status hrvatskoga jezika kao službenog jezika u navedenom vremenskom odsječku u Kraljevini Dalmaciji. Analiza će se izvršiti na dvjema razinama: sociološko-političkoj, koja uključuje pitanje naziva hrvatskoga jezika, društveni i politički status hrvatskoga jezika u Dalmaciji, odnos politike prema narodnim jezicima kao i reakcije javnosti na jezičnu politiku. Također, slijedeći teorijska istraživanja problematike jezičnoga planiranja (C. A. Ferguson 1996, Haugen 1966), ovo će izlaganje uključiti i lingvističku analizu, odnosno analizu standardizacijskih procesa u tom periodu posebice u kategorijama kodifikacije i implementacije norme (Haugen 1966). Kreće se od pretpostavke da će hrvatski jezik usprkos Hrvatsko-ugarskoj nagodbi po kojoj već od 1868. godine postaje službenim jezikom, ne pronalazi svoje mjesto u službenoj i javnoj uporabi. Razloge tomu pronalazimo u pritiscima inozemnih vlada, nedostatku javih službenika obrazovanih na materinjem jeziku, ali i nedosljednosti jezične norme. Također, pokušat će se odgovoriti na pitanje je li i neujednačenost norme utjecala na status hrvatskoga jezika u Dalmaciji. Cilj je ovoga izlaganja ukazati na specifičnosti statusa hrvatskoga jezika u Dalmaciji u drugoj polovici 19. i početkom 20. stoljeća, ukazati na sličnosti i razlike toga statusa s jezičnom situacijom u ostatku Hrvatske te prikazati standardizacijske procese koje je hrvatski jezik u tom periodu prošao. Istraživanje će pokazati da je hrvatski jezik u Dalmaciji, usprkos afirmativnim zakonodavnim odlukama u praksi bio marginaliziran. Ipak, potvrđuje se da takvo stanje ne zaustavlja standardizacijske procese te se slijedeći normativne tendencije ostatka Hrvatske, afirmira i u Dalmaciji. U izlaganju će se također dati prijedlog za periodizaciju razvoja hrvatskoga jezika u drugoj polovici 19. stoljeća u Dalmaciji kojim se taj period dijeli na tri zasebna vremenska odsječka.

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA