Pregled bibliografske jedinice broj: 1097938
Kritički osvrt na neke propise Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira
Kritički osvrt na neke propise Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira // Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, 8 (2001), 431-440 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, stručni)
CROSBI ID: 1097938 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Kritički osvrt na neke propise Zakona o
prekršajima protiv javnog reda i mira
(A Critical Review of Some Regulations of the Law
on Petty Offences against Public Law and Order)
Autori
Veić, Petar
Izvornik
Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (1330-6286) 8
(2001);
431-440
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, stručni
Ključne riječi
Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira
(Law on Petty Offences against Public Law and Order)
Sažetak
U radu se kritički analiziraju određeni propisi Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira. Cilj je tog razmatranja utvrditi stvarne probleme koji su povezani s tumačenjem i primjenom Zakona. U tu svrhu rad je podijeljen u tri dijela: u prvom se raspravlja o kretanju broja prekršaja protiv javnog reda u Republici Hrvatskoj, drugi dio je osvrt na pojedine propise Zakona o prekršajima protiv javnog reda, a u trećem je zaključak. Iako prekršaji protiv javnog reda i mira ne sudjeluju statistički značajno u ukupnom broju prekršaja, ozbiljnost prekršaja valja sagledavati u njihovoj težini koja slijedi iz brojnog preklapanja s radnjama kaznenih djela. To je razlog da moraju biti jasno normativno određeni. Analiza pojedinih prekršaja upućuje na brojne nedostatke koji su u radu svrstani u tri skupine. Prva skupina odnosi se na neodređenost bića prekršaja, druga na neodgovarajuće vrste i visine sankcija, a treća na uređenje odnosa koji su preživjeli ili su ve6 regulirani u drugim propisima. Neodređenost bića prekršaja očituje se u korištenju pojmova koji nemaju zakonom određeni sadržaj. Neodgovarajuće vrste i visine sankcija obilježje su svih prekršaja. Nedopustivo je da u tako značajnom području najviša novčana kazna mole biti 350 DEM te da su novčane kazne izražene u DEM. Brojnost prekršaja koji mogu istovremeno biti i kaznena djela, in abstracto gledajući, otvaraju mogućnost za relativno često vođenje dvaju postupaka, što je samo po sebi neprihvatljivo. Opći je zaključak kako je Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira arhaičan zakon po sadržaju i po tehnici oblikovanja zakonskih opisa, s krajnje sumnjivim položajem načela zakonitosti.
Izvorni jezik
Hrvatski
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- HeinOnline