ࡱ; v  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuwxyz{|}~Root Entry Fh҅CompObjbWordDocumentObjectPool~P҅~P҅  FMicrosoft Word 6.0 Document MSWordDocWord.Document.6;  Oh+'0 D h   @d C:\WINWORD\TEMPLATE\NORMAL.DOT)dr. sc. Zlatimir Bi}ani}, kap. duge pl.  Computer Compܥe3 e,)lllllll4J"QˊˊˊtsTnjL"l"llllxllll USPOREDBA TERMOHALINSKIH STANJA MORSKE VODE U MIKROPODRU^IMA PIRAN I ROVINJ Uvod Na termohalinsu strukturu morske vode u sjeverozapadnom dijelu jadranskog bazena zemljopisni polo`aj i geomorfolo{ke zna~ajke imaju znatno ve}eg utjecaja glede ju`nijih podru~ja. Svrha ovog rada ustanoviti je opravdanost mi{ljenja o znatnijim promjenama vrijednosti klimatskih elemenata i njihovih sezonskih kolebanja. U svakom slu~aju treba pru`iti prilog razrje{enju dvojbi o re~enom problemu jer se takove promjene moraju intenzivno odraziti i na vrijednosti termohalinskih jedinica. Zna~aj temi daje poku{aj usporedbe dvaju fizi~ki bliza podru~ja, ali sa znatnim razlikama u klimatskim, geomorfolo{kim i maritimnim zna~ajkama. Podru~je Piran (u daljem tekstu I) smje{teno je za oko 30 nauti~kih milja sjevernije i povr{inski je gotovo dvostruko manje (sl. 1) od podru~ja Rovinj (u daljem tekstu II). Manje su mu dubine, pa tako i obujam vodene mase. U I podru~ju o~evidan je nagla{en hidrolo{ki utjecaj. Ulijevaju se znatne koli~ine slatke vode, osobito iz pritoka na sjevernoj obali Tr{}anskog zaljeva. Zbog malog obujma vodene mese hidrolo{ki je utjecaj izra`eniji, kao i velika osla|enja morske vode. U II podru~ju oskudniji je rije~ni dotok (rijeka Mirna). Utemeljena je pretpostavka da su u nekim sezonama umjerena osla|enja izazvana dotokom sla|e povr{inske vode isto~nom strujom iz rajona rijeke Po. Ova je voda i ne{to hladnija (referenca). U ovom podru~ju dubine su ne{to ve}e, do 40m. Unato~ maloj fizi~koj razdaljini izme|u mikropodru~ja Piran i Rovinj, geomorfololo{ki ~imbenik i zemljopisni polo`aj uvjetovali su specifi~nosti u dinamici morske vode i na taj na~in osobitosti u termohalinskim strukturama vodenih masa. Tomu je pridonijela i razli~itost u borealnom i maritimnom utjecaju. Obadva su podru~ja priobalna, ali je njihova izlo`enost borealnim i maritimnim utjecajima jako razli~ita. U podru~ju Piran utjecajnu prevagu imaju borealni, a u podru~ju Rovinj maritimni ~imbenici. I je ve}im dijelom smje{teno u zaljevu (sl. 1) pa su klimatski utjecaji, (prvom redu vjetar i temperatura zraka) izrazito kontinentskog obilje`ja. Fizi~ki je ve}im dijelom zaklonjeno od utjecaja s otvorenog mora. Smje{teno je izvan op}eg strujnog jadranskog sustava. U ovom podru~ju opstoji parcijalni strujni sustav. Podru~je Rovinj je na putu ulazne isto~nojadranske struje (referenca). Njezin najsjeverniji ogranak prolazi uz zapadnoistarsku obalu. U podru~ju Savudrija ciklonski mijenja smjer. U normalnim okolnostima ovo strujanje donosi topliju i slaniju vodu iz srednjeg Jadrana. Od vanjskih ~initelja, osim temperature zraka, na raspored termohalinskih jedinica zna~ajan utjecaj ima I vjetar. Na otvorenom moru uvjetuje straranje inercijalnih oscilacija (osobito ljeti u povr{inskom sloju). U priobalnim podru~jima prevladavaju}i utjecaj ispoljava na srednje struje (Vu~ak, 1985.). Metodologija Budu}i su obadva podru~ja priobalna, u termohalinskim ras~lambama vi{e pozornosti treba posvetiti jo{ i jednom klimatskom elementu - temperaturi zraka. Temeljitom ras~lambom utjecaja klimatskih elemenata na termohalinska svojstva morske vode vjerojatno bi se podr`alo mi{ljenje o znatnoj razlici u utjecaju temperature zraka na termohalinsku strukturu morske vode u istra`ivanim podru~jima. Takav pristup trebao bi se temeljiti na ras~lambi i uspore|ivanju podataka u mjese~nim i sezonskim rokovima, a ne u vi{egodi{njem razdoblju. Me|utim, budu}i da je u ukupnom istra`ivanju operirano srednjim vrijednostima, dr`i se ispravnim na isti na`in postupiti i u ovom radu. Postoje i druga~ija mi{ljenja, odnosno ona koja podr`avaju ras~lambe vrijednosti termohalinskih jedinica i klimatskih elemenata u duljim vremenskim rokovima, vi{egodi{njim hodovima. Dr`i se da su rezultati o promjenama ovih vrijednosti i tendencije njihovih kretanja, dobijeni takovim na~inima (metodolo{kim pristupom), prihvatljivi. Napravljena je vi{egodi{nja sezonska ras~lamba. Pod zimom se podrazumijevaju mjeseci sije~anj, velja~a i o`ujak itd. Poglavito su kori{teni podaci iz prvih mjese~nih dekada. Podaci Razvrstani su i obra|eni podaci o vrijednostima temperature, slanosti i gusto}i morske vode i interpretirana karakteristi~na termohalinska stanja u duljem vremenskom razdoblju (od 1973 do 1989. za podru~je Piran i od 1968 do 1987. za podru~je Rovinj). Mjerila za izbor bile su maritimne i klimatske zna~ajke. Tako|er i broj obavljenih mjerenja, odnosno, koli`ina obra|enih i sirovih podataka. Kori{teni meteorolo{ki podaci prikupljeni su na meteorolo{kim postajama u razdoblju od 1967 do 1988. Za podru~je Piran to su Koper-Semedela do ga{enja 1975., a nakon toga s postaje Portoro`. Meteorolo{ka postaja Piran nije radila od listopada, 1986 do svibnja 1988. Kao zamjena poslu`ila je postaja u Pore~u. Osim re~enih, kori{teni su i podaci s meteorolo{kih postaja Rovinj, Pula i Mali Lo{inj (Bi}ani}, 1992. podaci u privitku). Podru~je I podru~je (Piran) priobalno je i obuhva}a ju`ni dio Tr{}anskog zaljeva (sl. 1). Ome|eno je spojnicama to~aka: rt Savudrija, P1- (=45(30,0N (=13(20,0E, P2- (=45( 34,3N (=13(20,0E i rt Debeli. Dubine su male (ne preleze 30m), a kontinentsko klimatski utjecaj vrlo velik. Na kvalitetu morske vode znatno utje~u slatkovodni dotoci s obala, osobito sa sjeverne. Slika 1 - Mikropodru~ja Piran i Rovinj II podru~je (Rovinj) gotovo je dvostruko ve}e. Priobalni je tako|er, ali dosta {iroko. U prosjeku oko 12M. Ome|eno je spojnicama to~aka: P1- (=45(00.0N (=13(43.5E, P2- (=45(00.0N (=13(20.0E, P3- (=45(15.0N (=13(20.0E i P4- (=45(15.0N (=13(35.7E. Dubine su manje od 40m. Podru~je je na putu ulaznoj sjeverozapadnoj jadranskoj struji, a do njega dopiru i vodene mase preno{ene povremenom isto~nom strujom iz podru~ja u{}a Poa. Od slatkovodnih dotoka najbli`e je u{}e rijeke Mirne kraj Novigrada. Podru~je je pod izravnim kontinentskoklimatskim (hladni vjetrovi i zra~ne mase iz sjevernih kvadranata i kontinentske temperature) i utjecajem s otvorenog mora. Rezultati Temperatura Slanost Gusto}a morske vode RAS^LAMBA VI[EGODI[NJEG HODA VRIJEDNOSTI TERMOHALINSKIH PARAMETARA U [IREM PODRU^JU ROVINJ ANALYSIS OF SEVERAL-YEAR COURSE OF THERMOHALINE PARAMETERS IN THE WIDER AREA OF ROVINJ Sa`etak U radu se ras~lanjuju vrijednosti termohalinskih jedinica (parametara) temperature, slanosti i gusto}e morske vode, kori{tenjem na~ina (metode) pra}enja vi{egodi{njeg hoda vrijednosti. Pomno je izabrano podru~je za istra`ivanje. Priobalni je akvatorij, pod izravnim maritimnim i kontinentskoklimatskim utjecajem. Maritimni utjecaj ne ogleda se samo u djelovanju ulazne sjeverozapadne jadranske struje uz isto~nu obalu, ve} i zaostalim (rezidualnim) povr{inskim strujanjem iz podru~ja u{}a Poa. Slo`enost problema ogleda se i u fizi~koj blizini Tr{}anskog zaljeva koji povremeno termohalinski djeluje potpuno samostalno. U ras~lambi je primjeren zna~aj dan krajnjim (ekstremnim) vrijednostima termohalinskih jedinica, te me|uodnosu temperatura morske vode i zraka. Klju~ne rije~i: termohalinski, srednje godi{nje, sezonske vrijednosti, me|uodnos, krajnje vrijednosti, dinami~ni, maritimni, kontinentskoklimatski. Summary In this paper the values of theromohaline parameters of the sea temperature , salinity and density are analyzed, using a method of observing the several-year course of values. The rechearch area was carefully selected. The coastal sea area is under the direct maritime and continental-climatic influence. Maritime influence is revealed, not only in the impact of the inflowing north-west Adriatic current along the eastern coast, but also in the residual surface circulation from the area of the Po estuary. The complexity of the problem is also affected by the physical vicinity of the Gulf of Trieste, which occasionally acts in thermohaline way independetly. In the analysis, appropriate significance has been given to the extreme values of thermohaline parameters and correlation between the sea water temperature and the air temperature. Key words: thermohaline, mean annual, seasonal values, correlation, extreme values, dynamic, meritime, continental-climatic. Uvod Introduction Na termohalinske odnose i vrijednosti termohalinskih parametara u sjevernom dijelu jadranskog bazena zna~ajke njegovog zemljopisnog polo`aja intenzivnije se odra`avaju glede ju`nijih dijelova. Budu}i vlada op}e uvjerenje o znatnijim promjenama vrijednosti klimatskih elemenata i njihovih sezonskih kolebanja, to se mora odraziti i na vrijednosti temperature, slanosti i gusto}e morske vode. Mogu}e velike promjene vrijednosti klimatskih elemenata spominju se u poslijednje dvije dekade iako neka istra`ivanja i ras~lambe to nisu potvrdile (1(. Poslijednju rije~ svakako imaju klimatolozi. Me|utim, u skladu s ranije re~enim, kretanje vrijednosti termohalinskih parametara uvjerljiv su pokazatelj klimatskih kretanja tako|er (1(. Stoga je svrha ovog rada prilog argumentaciji obja{njenja mogu}ih zna~ajnijih kratkoro~nih promjena vrijednosti klimatskih parametara, ili pak nepostojanja takovih kretanja. Dakle, dokaza o vjerojatnom prividu. Rezidualno strujanje u sjevernom Jadranu pod jakim je utjecajem iz rijeke Po. To se odra`ava i na termohalinska stanja u istra`ivanom podru~ju. Dotekla slatka voda u {irem podru~ju u{}a mije{a se s morskom i oblikuje (formira), stvara povr{insko strujanje. Jednim dijelom struja skre}e prema jugu. Drugi ogranak te~e prema istoku (5(. U {irem podru~ju Rovinj (slika 2) strujni se trak ponovno razdvaja na sjeverni i ju`ni ogranak (slika 1). Potvrda ovoj tvrdnji sadr`ana je u ras~lambi podataka za morske struje, temperaturu, slanost i gusto}u morske vode, te u rasporedu dubinskog taloga. Slika 1 - Rezidualno povr{insko strujanje u sjevernom Jadranu (shematski prikaz) (5( U o~ekivanju najpovoljnijih rezultata izabrano je {ire podru~je Rovinja zbog njegovih osobitih vrijednosti i zna~ajki koje omogu}uju posti}i spoznaje o kretanju vrijednosti termohalinskih parametara u gotovo svim klimatskozemljopisno zastupljenim okolnostima. To su: visok stupanj me|uutjecaja (interakcija) oceanografskih, klimatskih i hidrolo{kih parametara, priobalni polo`aj, male dubine i op}enito geomorfologija, veliki utjecaj vrijednosti klimatskih elemenata na vodenu masu u cijelom vodenom stupcu, utjecaj toplije sjeverozapadne ulazne jadranske struje na vrijednosti klimatskih jedinica u istra`ivanom podru~ju i drugo. Na izbor podru~ja (slika 2) jo{ je utjecao i broj ukupno obavljenih mjerenja, odnosno koli~ina sirovih i obra|enih podataka, te njihova neprekidnost. Za horizontalni i vertikalni raspored vrijednosti termohalinskih parametara osobito je zna~ajno mije{anje vodene mase u cijelom vodenom stupcu. Jedan od uzroka intenzivnog mije{anja inercijska su kolebanja. Nastaju na otvorenom moru u vrijeme prije uspostavljanja horizontalnog gradijenta atmosferskog tlaka. Ova su kolebanja prijelazno razdoblje od stanja mirovanja do uspostavljanja geostrofi~nog strujanja. Proces do uspostavljanja geostrofi~ne ravnote`e naziva se geostrofi~no uravnote`enje (5(. Ove pojave, osim u svjetskom moru (6(, opa`ene su i u uzemnim morima (4(, te velikim jezerima (3(. Ozna~uje ih (karakterizira) inercijski period. Ovisi o zemljopisnoj {irini i izra~unava se prema formuli: 12h Ti= (( sin( Ti - inercijski period ( - zemljopisna {irina Za podru~je sjevernog Jadrana period im je oko 17 sati. Utvr|eno je da se kolebanja inercijskog perioda javljaju poglavito ljeti. U toj sezoni u vodenom stupcu vlada najvi{i stupanj raslojenostu (stratifikacije). Energija kolebanja ovisi o zna~ajkama vladaju}eg vjetrovnog sustava, pa im je u vrijeme puhanja jakih i promjenljivih vjetrova najve}a i energija.U vodenom stupcu iznad termokline morska struja anticiklonski mijenja smjer i za oko 17 sati zatvori puni krug. Isto je i u dijelu stupca ispod termokline, ali je anticiklonsko skretanje za gornjim u faznom pomaku za 180(. Nastupa energi~no advekcijsko strujanje i mije{anje vodenih masa koje obuhva}a velika podru~ja. Dolazi i do jakih konvekcija, a najintenzivnija mije{anja su u termoklinom sloju (5(. U vrijeme puhanja jakog juga (kopa more) uspostavlja se sjeverozapadno strujanje u cijelom vodenom stupcu, zbog malih dubina. To tako|er doprinosi potpunom mije{anju vodenih masa. Na mije{anje vodenih masa osobito povoljno djeluju jo{i i struje morskih dobi. Rezultat su slo`enih kretanja morske razine, prouzrokovanih privla~nim (gravitacijskim) silama Sunca i Mjeseca. Ogledaju se u promjenama visine morske razine i periodi~nim strujama. Pojava morskih dobi razmatra se kao valno kretanje vodenih masa kad plimni val ima veliku duljinu (5(. Osim struja morskih doba, dobro izmije{ana voda u vodenom stupcu mo`e biti i rezulltatom djelovanja prisilnih i slobodnih kolebanja (oscilacija). Ova kolebanja nastaju pod utjecajem vjetra i atmosferskog tlaka. Zbog velikih razlika u vrijednostima tlaka na malom podru~ju (promjena tlaka za 1 hP uvjetuje promjenu visine razine morske vode za 1 cm (5() ili za dugotrajnog puhanja jakog vjetra (nagomilavanje vode) stvara se nagib povr{ine. Poreme}ena je vodoravna stati~na stabilnost i nastupa strujanje u naravnoj te`nji postignu}a fizi~kog uravnote`enja. Na pr., du`im puhanjem bure iz Tr{}anskog zaljeva, sjeverno od u{}a Poa nagomilava se morska voda. Prestankom puhanja vjetra, iz tog podru~ja u {ire podru~je Rovinj dotje~e voda potpuno druga~ijih termohalinskih obilje`ja. To su vrlo slo`ena strujanja (5(. [ire podru~je Rovinj pod izravnim je utjecajem maritimnih (unutarnjih) ~initelja. U manjoj mjeri kontinentskih (vanjskih). Zbog neposredne veze s otvorenim morem isparavanje u zaslanjivanju ima drugorazrednu (sekundarnu) ulogu. Ovisi o dinami~nom momentu, ulaznoj sjeverozapadnoj struji uz isto~nu obalu jadranskog bazena. Slatkovodni dotok je mali, a uzrok povremenim osla|enjima isto~na je povr{inska struja iz podru~ja u{}a Poa, rezidualno strujanje (5(. 1. Podru~je, metodologija i podaci Area, metodology and particularity [ire podru~je Rovinj (u prosjeku {iroko oko 12 nauti~kih milja, sl. 2) ome|eno je spojnicama to~aka: P1 - (=45(00.0N (=13(43.5E, P2 - (=45(00.0N (=13(20.0E, P3 - (=45(15.0N (=13(20.0E i P4 - (=40(15.0N (=13(35.7E. Dubine su manje od 40m. Podru~je je na putu ulaznoj jadranskoj sjeverozapadnoj struji, a do njega u nekim sezonama dopiru i vodene mase preno{ene isto~nim strujanjem iz podru~ja u{}a Poa (sl. 1). Hidrolo{ki utjecaj na termohalinska svojstva u podru~ju ogleda se u slatkovodnom dotoku iz rijeke Mirne kraj Novigrada. Podru~je je pod izravnim kontinentskim klimatskim utjecajem (hladni vjetrovi iz sjevernih kvadranata i kontinentske temperature). Slika 2 - [ire podru~je Rovinj Metodolo{ki pristup temelji se na razvrstavanju podataka i tuma~enju (interpretaciji) karakteristi~nih termohalinskih stanja u du`em vremenskom razdoblju. Napravljena je sezonska ras~lamba (1968 do 1987.) za dvadesetgodi{nje razdoblje. Pod zimom se podrazumijevaju mjeseci sije~anj, velja~a i o`ujak. U radu su kori{teni podaci o temperaturi zraka, prikupljeni na meteorolo{kim postajama Koper-Semedela (Portoro`), Pore~, Rovinj, Pula i Mali Lo{inj (1(. Za istra`ivano podru~je kori{teni su s najbli`e meteorolo{ke postaje, a u slu~ajevima kad mjerenja nisu obavljana, zamjenu je predstavljala najbli`a susjedna. Jo{ su kori{teni podaci o vjetru i Sun~evom zra~enju (radijaciji). U dvadesetgodi{njem razdoblju (niz od 1968 do 1987.) fond podataka nije potpun (tablica 1). U prvih sedam godina obavljena su sva sezonska mjerenja. Tako|er i u 1982 i 1983. U preostalih 11 godina propu{teno je obaviti mjerenja u jednoj, dvije ili ~ak tri sezone (tablica 1). Tablica 1 - Sezonske, srednje godi{nje i srednje vrijednosti temperature ((C), slanosti (ppt) i gusto}e morske vode u {irem podru~ju Rovinj (7((8( Rezultati i tuma~enja Postoje}i fond podataka ne omogu}uje potpunu ras~lambu standardnim znanstvenometodolo{kim pristupom. Iako naizgled bogat, fond oceanografskih podataka za istra`ivano podru~je, uvjetno re~eno, siroma{an je. Ne postoji dugoro~nija vrsno prihvatljiva neprekidnost (kontinuitet). Radi jednostavnije ras~lambe i jasnijeg tuma~enja (interpretacije) metodolo{ki je pristup napravljen parametarski razlu~no (selektivno). Na dijagram su une{ene srednje sezonske i godi{nje vrijednosti (sl. 3). Najni`e su temperature zimske. Jesenska i proljetna se krivulja dijelom isprepli}u. Zimska i ljetna krivulja pokazuju stanovitu stabilnost u cijelom razdoblju. Odstupanja od pretpostavljene srednje sezonske vrijednosti u prolje}e i jesen su znatnija. Me|utim, te dvije krivulje na dijagramu smje{tene su oko krivulje koja predstavlja srednje godi{nje vrijednosti. Slika 3 - Vi{egodi{nji hod srednjih godi{njih i sezonskih vrijednosti temperatura morske vode ((C) u {irem podru~ju Rovinj Relativno stabilan zimski termalni hod najvi{u amplitudu ima 1983. (sl. 3). Ta vrijednost je ujedno i najvi{a srednja sezonska vrijednost temperature morske vode u razdoblju, 11.57(C. Bila je najni`a 1984 i 1987., 8.48 i 8.49(C (tablica 1). Na takovo stanje znatan utjecaj ima dinami~nomaritimni ~imbenik. Usporedbom s temperaturom zraka, o~igledno je da izme|u vrijednosti ova dva parametra postoji analogija. Srednja temperatura zraka u tri mjeseca 1983. (sije~anj , velja~a i o`ujak) bila je vi{a glede 1984 i 1987. Bila je 5.27(C, a u druge dvije godine 5.03 i 4.10(C. Proljetne temperature ni`e su od jesenskih i od godine do godine jako kolebaju. Osobito u razdoblju od 1977 do 1987 godine. !977 i 1985. registrirane su relativno visoke vrijednosti, 17.56 i 16.57(C, a niska 1973. Vrlo niske termalne vrijednosti bile su 1978, 1982 i 1986., 10.89, 12.41 i 11.33(C. (tablica 1). U cijelom razdoblju ljeti najvi{a srednja sezonska temperatura bila je 1982., 23.11(C. U drugim godinama ni`a i nije znatno kolebala od pretpostavljenog sezonskog srednjaka. U razdoblju od 1968 do 1974. jesenske temperature ravnomjerno opadaju, s 18.37 na 14.79(C. Takova ravnomjernost u kretanju nije uo~ena niti u jednom dijelu svih sezonskih krivulja. Od 1975 do 1981. jesenska mjerenja u podru~ju nisu obavljana. 1982. uslijedio je porast na 16.40(C, a 1983. porast na ~ak 20.18(C. Osim znatnog proljetnog kolebanja u godinama 1977, 1978 i 1979., kad su razlike od godine do godine bile 6.67 i 4.63(C, prvi se dio promatranog vremenskog razdoblja (do 1981.) mo`e dr`ati termalno stabilnim. Ipak mora postojati stanovita suzdr`anost u odre|ivanju vremenske granice izme|u skladnog i manje skladnog (harmoni~nog i disharmoni~nog) ve{egodi{njeg termalnog hoda, zbog prekida u redovitom mjerenju vrijednosti tog parametra. Mogu}e je ta granica ve} na prijelazu 1975/76. Me|utim, prema podacima, do 1987. traje razdoblje velikih sezonskih termalnih promjena. Podaci prikupljeni 1986 i 1987. ne daju naslutiti da se do kraja istra`ivanog razdoblja (1987.) ne{to promijenilo, odnosno da je nastupilo termalno stabiliziranje. Na slici 4 predstavljen je vi{egodi{nji sezonski hod slanosti. Zimska je krivulja najravnomjernija. Zbog manjka podataka (tablica 1) ne mo`e se vjerodostojno ustanoviti halinsko stanje u podru~ju. Kolebanje halinskih vrijednosti nije veliko, a objasniti se mo`e isklju~ivo dinami~nim utjecajem razli~itog intenziteta u pojedinim godinama. Velikim amplitudama u drugim sezonama uzrok je dinami~ni utjecaj, ali nije jasan uzrok tolike nagla{enosti. Proljetna slanost bila je izrazito niska 1977., 35.386ppt. Niska je i ljetna, 36.180ppt. To govori o dugotrajnom dotoku sla|e vode, vjerojatno isto~nom strujom iz podru~ja u{}a Poa. Najni`a srednja sezonska slanost u 20 godina bila je u ljeto, 1984. Slijede}e godine zabilje`en je porast za 1.300ppt. Zatim u 1986. porast na 36.741ppt i ponovno ve}i porast u 1987. na 37.926ppt. Najvi{a vrijednost (38.330ppt) je jesenska, ali ju se ne mo`e dr`ati krajnjo{}u (ekstremom). Srednja godi{nja vrijednost, uz lagana kolebanja, do 1974. ne mijenja se puno. U 1982. vi{a je od 38.000ppt, a u 1983. je 37.750ppt. Slika 4 - Vi{egodi{nji hod srednjih godi{njih i sezonskih vrijednosti slanosti morske vode (ppt) u {irem podru~ju Rovinj Postoje}e stanje potvr|uje pretpostavku o utjecaju slatke vode iz rijeke Po i u podru~jima uz isto~nu obalu. Zanimljivo je da su takovi utjecaji ~e{}i i intenzivniji u razdoblju poslije 1975. (sl. 4). Od 1968 do 1975. sezonske su amlitude halinskih vrijednosti, osim u ljeto 1969. kad je slanost opala na 36.380ppt, male. U ranijem tekstu u ras~lambi termalnog hoda postojala je dvojba o vremenskom razgrani~enju uobi~ajenog vi{egodi{njeg termalnog ritma i razdoblja u kojemu poreme}aji nadvladavaju i vrlo su intenzivni. Argumenti iz halinske ras~lambe mogu biti pretpostavka da je vremenska granica najbli`a 1976. Proljetna krivulja gusto}e najvi{e koleba, a zimska pokazuje najvi{u stabilnost u cijelom razdoblju (sl. 5). Vrijednosti gusto}e morske vode najvi{e su zimi (niske temperature) i kre}u se u opsegu od 28.94 do 29.75 (tablica 1). Takovo stanje uvjetovano je relativno ravnomjernim hodom termalnih i halinskih vrijednosti (sl. 3 i 4). Najvi{e kolebaju proljetne vrijednosti gusto}e. Krivulja za tu sezonu ima najve}e amplitude. Najni`a zabilje`ena je 1977., 25.96, a najvi{a 1971., 29.12. Za ljetnu krivulju znakovito je da svake ili svake druge godine ima umjerene skokove sa suprotnim predznakom u pogledu pove}anja/smanjenja vrijednosti. Isto vrijedi i za jesensku krivulju, ali s razlikom da su kolebanja frekventno ni`a. Slika 5 - Vi{egodi{nji hod srednjih godi{njih i sezonskih vrijednosti gusto}e morske vode u {irem podru~ju Rovinj Srednja godi{nja vrijednost gusto}e tako|er je ravnomjerna. Pokazuje mala odstupanja od pretpostavljene ukupne srednje godi{nje vrijednosti, ali je razdoblje izme|u 1974 i 1982. nedostatno istra`eno, budu}i mjerenja nisu sustavno i potpuno izvedena. Fond je vrlo oskudan. Na pr. u godinama 1976 i 1979. mjerenje je obavljeno u samo jednoj sezoni, u ljeto, odnosno u prolje}e (tablica 1). Krajnje (ekstremne) vrijednosti termohalinskih parametara Dosada{nja ras~lamba termohalinskih svojstava morske vode u {irem podru~ju Rovinj temeljila se na pregledu srednjih sezonskih i godi{njih vrijednosti. Svrsishodno je predstaviti i podatke o krajnjim vrijednostima svih triju parametara. Rije~ je o apsolutno najvi{im i najni`im vrijednostima u razdoblju od 1968 do 1987. Na slici 6 predstavljen je dijagram vi{egodi{njeg hoda temperature, slanosti i gusto}e morske vode na kojemu su ucrtane krajnje i srednje godi{nje vrijednosti (7((8(. U pomanjkanju reprezentacijskih podataka kori{teni su i manje vrijedni (tablica 2). Dobijeni su u mjerenjima obavljenima izvan prihvatljivog roka. Na pr. podatak za najni`u temperaturu 1985., 13.48(C ne mo`e dr`ati se reprezentacijskim, iako je mjerenje obavljeno u zimskom mjesecu, polovicom o`ujka. Slika 6 - Vi{egodi{nji hod srednjih godi{njih i krajnjih (ekstremnih) vrijednosti temperature ((C), slanosti (ppt) i gusto}e morske vode u {irem podru~ju Rovinj (isprekidanom crtom ozna~ena su razdoblja u kojima mjerenja nisu obavljena) Najvi{e izmjerene vrijednosti temperature i slanosti (Tmax i Smax) ne pokazuju znatnija kolebanja. Temperatura u opsegu 3.28(C, a slanost 0.790ppt. Obadva parametra imaju sli~na obilje`ja u hodu, osim u razdoblju od 1976 do 1981. Rezultat takovog stanja krivulja je gusto}e. Halinski vi{egodi{nji maksimum ne odstupa puno od krivulje srdnje godi{nje vrijednosti, za razliku od temperature (sl. 6). Tablica 2 - Srednje godi{nje i krajnje (ekstremne) vrijednosti temperature ((C), slanosti (ppt) i gusto}e morske vode u {irem podru~ju Rovinj (7( (8( Najvi{e izmjerene temperature kolebaju umjereno. Kre}u se unutar opsega 4.40(C. Opseg izgleda velik, me|utim, pro{iruje ga samo krajnje termalno stanje 1976. kad je najni`a izmjerena godi{nja temperatura bila 12.33(C. U cijelom razdoblju apsolutno najni`a izmjerena temperatura bila je u 1987., 7.93(C. Najvi{e kolebaju minimalne halinske ekstremne vrijednosti (Smin), a krivulja gusto}e vjerno preti halinsku budu}i je ova glavni ~imbenik koji uvjetuje vrijednosti gusto}e u ovom slu~aju. Halinska su kolebanja do 1976. velika, ali se pravilno smjenjuju. 1977. najni`a izmjerena slanost sve vi{e raste i 1979. dosti`e visoku vrijednost, 36.750ppt. Slijede}e godine opada za 0.610ppt, pa ponovno raste do 37.105ppt, 1982. Najvi{a izmjerena je 1987. Bila je 37.540ppt. Najni`a apsolutno izmjerena slanost je 1976., 30.060ppt. Izgled krivulje i podaci u tablici 1 govore da je u godinama 1969, 1984 i 1986. dolazilo do ve}eg osla|enja morske vode u {irem podru~ju Rovilj, a 1972 i 1976. osla|enja su bila vrlo jaka. Prvo je zabilje`eno na povr{ini 29.6.1972. (8(, a drugo 15.8.1976., na 28m dubine, pri dnu (7(. Uzrokom osla|enja povr{inske morske vode u istra`ivanom podru~ju, glede ~imbenika godi{njih doba, isklju~uje se obilniji rije~ni dotok sa sjeverne ili isto~ne obale. Jedina otvorena mogu}nost je dotok sla|e vode isto~nom povr{inskom strujom iz podru~ja u{}a Poa. Me|utim, osla|enje 1976. predstavlja svojevrsno izvanredno stanje stoga jer je osla|ena pridnena voda. To je u suprotnosti s teorijom stati~ke stabilnost u vodenom stupcu. Podaci su dobijeni mjerenjem na postaji P- (=45(30.0N (=13(34.0E u 8.15 sati. Okomiti raspored vrijednosti termohalinskih jedinica bio je:  D(m) T((C)  S(ppt)SIGMA-t 0 22.60 36.830 25.46 5 22.18 37.180 25.84 10 21.84 37.800 26.41 20 19.08 37.970 27.29 28 17.64 30.060 21.61 Termalni je raspored potpuno uobi~ajen za aktualnu sezonu, ali vrlo su rijetki slu~ajevi da izrazito sla|a voda zauzima pridneni polo`aj u stupcu (5(. Kao i da se gu{}a i specifi~no te`a zadr`ava na povr{ini. Ljeti je takovo stanje gotovo nemogu}e, osim ako je izazvano neobi~no jakim dinami~nim utjecajem. U tom slu~aju povr{inska sla|a, toplija, rje|a i lak{a voda dospjela je do dna i primila okolnu temperaturu. Nije se mije{ala s okolnom pa je zadr`ala nisku slanost i malu gusto}u. Proces nije kratkotrajan jer se potonula masa uspjela termalno stabilizirati. Sigurno je da takav okomiti raspored ne mo`e vremenski dugo opstati jer je stati~na ravnote`a jako naru{ena. Uslijedit }e konvektivno strujanje i trajati sve do ponovnog stati~nog uravnote`enja (5(. Me|uodnos (interakcija) temperature morske vode i zraka Potpunija ras~lamba termohalinskih odnosa u istra`ivanom podru~ju zahtjeva i ras~lambu odnosa vrijednosti parametara povr{inske temperature morske vode i temperature zraka. Razlogom je njihov me|uutjecaj (interakcija), me|usobna uvjetovanost, odnosno nekakova povratna veza djelovanja jedne temperature na drugu (1(. U okolnostima kad nisu prisutni poreme}aji i neuobi~ajena stanja niti u jednom od ova dva medija, mo`e utvrditi se stanovite zakonitosti u vi{egodi{njem hodu vrijednosti tih dvaju parametara, te me|usobnu djelomi~nu sli~nost (analogiju). Na slikama 7 i 8 crtovno je (grafi~ki) prikazan 20-godi{nji hod u sve ~etiri sezone i na obadva dijagrama ponovno krivulje vi{egodi{njeg hoda srednjih godi{njih vrijednosti temperature mora (TmGsr), radi analiti~kog uspore|ivanja. Od te krivulje najvi{e odstupaju krivulje temperature mora zimi (TmZ) i ljeti (TmLJ). Proljetna i ljetna krivulja s njom se prepli}u. Slika 7 - Odnos povr{inske temperature mora i zraka ((C) u zimu i prolje}e u {irem podru~ju Rovinj Zimska povr{inska temperatura mora ne pokazuje znatnija kolebanja osim ve}eg srednjosezonskog porasta 1983. Uspore|uju}i ovu krivulju s krivuljom zimske temperature zraka (TzZ) u kretanju vrijednosti ne mo`e se prona}i analogno stanje, osim mo`da u 1973, 1981 i 1982. O~igledno je termalni utjecaj zraka na povr{insku morsku vodu kratkotrajan (1(. Ne mo`e ga se zabilje`iti (barem ne u zimskom razdoblju) kori{tenjem tako velikih vremenskih jedinica (godina). Zimske sezonske temperature zraka kolebaju vi{e od temperatura mora. Razlika izme|u najvi{ih i najni`ih u cijelom razdoblju za zrak je 6.20(C, a za morsku vodu 3.18(C. Potpuno druga~iji odnos je u prolje}e. Isklju~uju}i razdoblja u kojima mjerenja nisu obavljana, krivulje za temperaturu povr{inske morske vode i zraka prate jedna drugu. ~ak im je i kretanje, u pogledu pove}anja i smanjenja, pribli`no. Dakle, argumentirano je pretpostaviti vrlo visok stupanj me|uutjecaja tih dvaju parametara u ljetnoj sezoni. Me|utim, treba ustanoviti znatne poreme}aje u vrijednostima, a po~inju 1975. Sve do 1986. amplitude su vrlo velike. Na pr. razlika u srednjoj sezonskoj temperaturi povr{inske morske vode 1977 i 1978. bila je 9.46(C (tablica 3). Ne{to manja u istim godinama bila je i razlika u temperaturi zraka. Tablica 3 - Sezonske, srednje godi{nje i srednje vrijednosti povr{inske temperature morske vode i zraka ((C) u {irem podru~ju Rovinj (7((8( Kao i kod temperature morske vode, srednje sezonske vrijednosti temperature zraka u prolje}e i jesen bli`e su srednjim godi{njima, glede zimskih i ljetnih (sl. 7 i 8). Zimske i jesenske su ni`e, a proljetne i ljetne vi{e od srednjih godi{njih vrijednosti. Kod morske vode ni`e su zimske i proljetne, a vi{e ljetne i jesenske. Slika 8 - Odnos povr{inske temperature morske vode i zraka ((C) u ljeto i jesen u {irem podru~ju Rovinj Krivulje ljetnih sezonskih srednjih vrijednosti temperature mora (Tm) i zraka (Tz) u rezdoblju od 1968 do 1976. pokazuju izuzetno visok stupanj me|usobnog utjecaja. U kasnijem razdoblju nastupaju poreme}aji. Kretanje ima suprotan predznak ili postoje vremenski pomaci kod minimuma i maksimuma. Izuzetak je trogodi{nje razdoblje od 1982 do 1984. Jesenske srednje temperature povr{inske morske vode u po~etnom dijelu razdoblja umjereno kolebaju. Od 1982. amplitude su znatne. Sli~no je i s temperaturom zraka, ali treba ustanoviti visoku podudarnost u kretanju obadviju krivulja. To upu}uje na zaklju~ak o velikom me|uutjecaju. Stanovit me|uutjecaj opa`a se i u prvom dijelu razdoblja, osim neznatnog porasta temperature povr{inske morske vode 1971. Jesenska granica, od koje po~inju ve}i termalni poreme}aji, negdje je oko 1976. Zaglavak Conclusion Interaktivan odnos oceanografskih i klimatskohidrolo{kih jedinica prihvatljiv su pokazatelj kretanja vrijednosti jednih glede drugih. Zna~i, pozornim pra}enjem jednih mogu}e dobiti je predo~bu o kretanju vrijednosti drugih parametara. Ras~lamba hoda vrijednosti parametara tempearture, slanosti i gusto}e morske vode u 20-godi{njem razdoblju opravdava uvodno obrazlo`enje o svrsi ovoga rada. Za istra`ivano podru~je osobito je zna~ajno mije{anje vodenih masa u cijelom vodenom stupcu. Uzrok mije{anja inercijska su kolebanja, osobito ljeti u vrijeme visokog stupnja raslojenosti u vodenom stupcu. Izra`ena su za jakog i mahovitog vjetra. Na mije{anje vodenih masa povoljno djeluju jo{ i struje morskih dobi i slobodna kolebanja (oscilacije), pod utjecajem vjetra i atmosferskog tlaka. Povremeno, advektivna strujanja u redovitom jadranskom strujnom sustavu (ulazna sjeverozapadna struja), pospje{ena su i rezidualnim strujanjem i povremenim osla|enjima morske vode u istra`ivanom podru~ju, isto~nom strujom iz podru~ja u{}a Poa. U nizu od 1968 do 1987. najni`a srednja vi{egodi{nja temperatura je zimska, 8.48(C. Najvi{a je ljetna, 23.31(C (sl. 3, tablica 1). Srednja vi{egodi{nja slanost najni`a je ljeti (35.297ppt), a najvi{a u jesen, 38.330ppt (sl. 4, tablica 1). Najvi{a promjenljivost parametara znakovita je za sezone prolje}e i jesen. Povremeno se u okomitom rasporedu vrijednosti parametara javljaju inverzna stanja. Halinskim inverzijama uzrok je ograni~eni upwelling, a termalnima jake bure. Prisilne promjene tipi~nog rasporeda vrijednosti termohalinskih parametara su kratkotrajne. Nakon prestanka djelovanja pobudnih sila sustavi se brzo vra}aju u stati~ki stabilna stanja. Bilje{ke References (1( Bi}ani}, Z., Nova saznanja o termohalinskim svojstvima sjevernog Jadrana (Novi pristup analizi u funkciji fizi~ko oceanografskih i geografskih obilje`ja), doktorska disertacija, Sveu~ili{te u Ljubljani, 1991., Ljubljana, 183-185, 199-209, 281-284. (2( Bi}ani}, Z., Ispodpovr{inski minimum slanosti (sudjelovanje u procesu stvaranja duboke jadranske vode), Hrvatsko geografsko dru{tvo, Geografski glasnik (u tisku), 1997., Zagreb. (3( Blanton, J. O., Nearshore lake currents measured during upwelling and downwelling on the thermocline in Lake Ontario, J. Phys. Oceanogr., 1975., 5, 111-124. (4( Millot, C. & M. Crepon, Inertial oscillations on the continental of the Gulf of Lions, Observations and theory, J. Phys. Oceanogr., Vol 11, N5, 1981., 639-657. (5( Vu~ak, Z., Strujanje u sjevernom Jadranu u vidu uzroka i posljedica, doktorska disertacija, Sveu~ili{te u Ljubljani, 1985., Ljubljana, 33-42, 105, 175-193, 225-245. (6( Webster, J., Observation on inertial period motions in the deep sea, Rev. Geophys, 1968., 6, 473-490. (7( Banka podataka Dr`avnog hidrografskog instituta, Split. (8( Banka podataka Centra za istra`ivanje mora, Rovinj. Popis slika i tablica Slika 1 - Zaostalo (rezidualno) povr{insko strujanje u sjevernom Jadranu (shematski prikaz)(5( Slika 2 - [ire podru~je Rovinj Slika 3 - Vi{egodi{nji hod srednjih godi{njih i sezonskih vrijednosti temperatura morske vode ((C) u {irem podru~ju Rovinj Slika 4 - Vi{egodi{nji hod srednjih godi{njih i sezonskih vrijednosti slanosti morske vode (ppt) u {irem podru~ju Rovinj Slika 5 - Vi{egodi{nji hod srednjih godi{njih i sezonskih vrijednosti gusto}e morske vode u {irem podru~ju Rovinj Slika 6 - Vi{egodi{nji hod srednjih godi{njih i krajnjih (ekstremnih) vrijednosti temperature ((C), slanosti (ppt) i gusto}e morske vode u {irem podru~ju Rovinj (isprekidanom crtom ozna~ena su razdoblja u kojima mjerenja nisu obavljena) Slika 7 - Odnos povr{inske temperature mora i zraka ((C) u zimu i prolje}e u {irem podru~ju Rovinj Slika 8 - Odnos povr{inske temperature morske vode i zraka ((C) u ljeto i jesen u {irem podru~ju Rovinj Tablica 1 - Sezonske, srednje godi{nje i srednje vrijednosti temperature ((C), slanosti (ppt) i gusto}e morske vode u {irem podru~ju Rovinj (7((8( Tablica 2 - Srednje godi{nje i krajnje (ekstremne) vrijednosti temperature ((C), slanosti (ppt) i gusto}e morske vode u {irem podru~ju Rovinj (7( (8( Tablica 3 - Sezonske, srednje godi{nje i srednje vrijednosti povr{inske temperature morske vode i zraka ((C) u {irem podru~ju Rovinj (7((8( Podaci o autorima dr. sc. Zlatimir Bi}ani}, izvanredni profesor nastavnik na Pomorskom fakultetu Split 21000 - Split Zrinjsko Frankopanska 38 Fax: (021) 40 851 Tel.: (021) 341 382, 583 758 Priv.: 21000 - Split Table 2 Tel.: (021) 40 927 dr. sc. Zvonko Hell, izvanredni profesor nastavnik na Pomorskom fakultetu Split 21000 - Split Zrinjsko Frankopanska 38 Fax: (021) 40 851 Tel.: (021) 341 382, 583 758 Priv.: 21000 - Split Dr`i}eva 18 Tel.: (021) 589 488 Prijedlog za recenziju i kategorizaciju ~lanka Predla`emo da rezenziju ovog ~lanka obavi prof. dr. sc. Adam Benovi}, Dubrovnik, Dalmatinska 5. U razgovoru s prvim koautorom dao je svoju suglasnost. Predla`emo da se ~lanak kategorizira kao izvorni znanstveni ~lanak, stoga jer prvi puta obra|uje ovakovu tematiku za {ire podru~je Rovinj i koristi do sada neobjavljene podatke i rezultate. Tako|er i stoga jer predstavlja prvu fazu u ras~lambama termohalinskih parametara za podru~je isto~nog dijela sjevernog Jadrana. [tovani profesore, {aljemo Vam ispravljenu recenziju dr. sc. A. Benovi}a za objavljivanje na{ega rada. Uva`ili smo sve recenzentove primjedbe i unijeli ih u tekst rada, osim nekih manjih nejasno}a u recenziji koje nismo mogli odgonetnuti. Zahvaljujemo se na uvr{tenju u Va{ ~asopis i srda~no Vas pozdravljamo. S osobitim {tovanjem U Splitu, 27. velja~e, 1998. Za koautore: dr. sc. Zl. Bi}ani} VI[EGODI[NJI HOD VRIJEDNOSTI TEMPERATURE, SLANOSTI I GUSTO]E MORSKE VODE U [IREM PODRU^JU PIRAN Izvle~ek Analiza termohalinskih svojstava morske vode u {irem podru~ju Piran napravljena je temeljem analize vi{egodi{njeg hoda parametara temperature, slanosti i gusto}e morske vode. Istra`ivanjem je obuhva}en cijeli vodeni stupac, odnosno, kori{tene su vrijednosti te`inskih srednjaka. Ina~e, podaci su sezonskog karaktera. Vi{egodi{nji hod podrazumijeva 17-togodi{nje razdoblje, od 1973 do 1989. Piranski akvatorij ve}im dijelom godine funkcionira kao samostalni tarmohalinski sustav u sklopu parcijalnog sustava Tr{}anskog zaljeva. Takova je samostalnost povremeno naru{avana utjecajem vanjskih i unutarnjih faktora. Na termohalinska svojstva u podru~ju primarni utjecaj imaju kontinentski i hidrolo{ki ~imbenici, a maritimni sekundaran. Klju~ne besede: termohalinski, temperatura, slanost, gusto}a, minimalna I maksimalna vrijednost, srednjak, tipi~na/netipo~na stanja. Uvod Na termohalinske odnose u {irem podru~ju luke Piran osobito veliki utjecaj imaju ~imbenici koji proizlaze iz specifi~nosti zemljopisnog polo`aja podru~ja. Budu}i vlada op}e uvjerenje o znatnijim promjenama vrijednosti klimatskih elemenata I njihovih sezonskih kolebanja, to se mora izravno odraziti i na vrijednosti temperature, slanosti i gusto}e morske vode. Na termohalinske odnose u sjevernom dijelu jadranskog bazena, dakle i u {irem podru~ju Piran, specifi~nost zemljopisnog smje{taja druga~ije utje~e glede ju`nijih dijelova. Osobito veliku ulogu ima geomorfolo{ki, te klimatski moment. Na termohalinske zna~ajke u istra`ivanom podru~ju osobito veliki utjecaj ima dinami~ni moment. Rezidualno strujanje u sjevernom Jadranu pod jakim je utjecajem rijeke Po. U rajonu u{}a dotekla slatka voda mije{a se s morskom I formira povr{insko strujanje. Jednim dijelom struja skre}e prema jugu. Drugi ogranak te~e prema istoku (Vu~ak, 1985). Pribli`no u podru~ju Rovinja (slika 1) isto~na struja razdvaja se na sjeverni i ju`ni ogranak. Potvrda ovoj tvrdnji sadr`ana je u analizama podataka za morske struje, temperaturu, slanost i gusto}u, te u rasporedu morskog taloga. Slika 1: Shematski prikaz rezidualnog strujanja u sjevernom Jadranu u povr{inskom sloju (Vu~ak, 1985) Od vanjskih ~imbenika, osim temperature zraka, na raspored vrijednosti parametara temperature, slanosti i gusto}e morske vode ima i vjetar. Na otvorenom moru uvjetuje formiranje inercijalnih oscilacija (osobito u povr{inskom sloju ljeti). U priobalju prevladavaju}i utjecaj ispoljava na srednje struje (Vu~ak, 1985). Cilj rada pou{aj je do}i do nekih novih saznanja o termohalinskim svojstvima morske vode u {irem podru~ju luke Piran. Unato~ brojnim mjernjima i istra`ivanjima u ovom podru~ju, u analizama ipak nisu dostatno obuhva}ena novija. Posebice u sedamdesetim i osamdesetim godinama. Podru~je, podaci i metodologija dela Istra`ivano je priobalno podru~je i obuhva}a ju`ni dio Tr{}anskog zaljeva (slika 2). Ome|eno je spojnicama to~aka: rt Savudrija, P1 FI=45o30,0N LA=13o20,0E, P2 FI=45o34,3N LA=13o20,0E i rt Debeli. Dubina ne prelazi 30m. Sam polo`aj podru~ja zanimljiv je stoga jer je pod neposrednim, a dijelom i posrednim utjecajem globalnog jadranskog strujnog sustava. Ujedno je i dio parcijalnog dinami~nog sustava u Tr{}anskom zaljevu. Dubine su relativno male, a kontinentski klimatski utjecaj vrlo velik. Na sastav morske vode zna`ajno utje~u slatkovodni dotoci s obala. Kriteriji za izbor ovog podru~ja i njegovo istra`ivanje maritimni su i geografsko klimatski specifikumi. Tako|er i broj obavljenih mjerenja, te koli~ina sirovih i obra|enih podataka. Slika 2: Istra`ivano podru~je Postoje}i fond podataka ne omogu}uje korektnu analizu standardnim znanstveno metodolo{kim pristupom. Iako naizgled bogat, fond koji sadr`i oceanografske podatke o temperaturi, slanosti i gusto}i morske vode u podru~ju sjevernog Jadrana, u stvari je, uvjetno re~eno, siroma{an. Ne postoji dugoro~niji kvalitativno prihvatljiv kontinuitet. Za izra~un srednjih godi{njih, sezonskih i srednjih vrijednosti temperature, slanosti i gusto}e morske vode u stupcu; srednjih godi{njih, sezonskih i srednjih vrijednosti povr{inske temperature morske vode i zraka, te ekstremnih vrijednosti temperature, slanosti i gusto}e morske vode kori{teno je vi{e od 13000 podataka. Izvor je datoteka Morske biolo{ke postaje iz Pirana (MBP), banka podataka Dr`avnog hidrografskog instituta iz Splita (DHI), Letno poro~ilo MBP Piran i Meteorolo{ki godi{njaci tada{njih republi~kih i Saveznog hidrometeorolo{kog zavoda. Kori{teni su podaci o temperaturi zraka izmjereni na najbli`oj meteorolo{koj postaji. U slu~aji da mjerenja nisu redovito obavljana, zamjenu je predstavljala najbli`a susjedna. Podaci su razvrstani i obra|eni, te interpretirana karakteristi~na termohalinska stanja u du`em vremenskom razdoblju. Napravljena je vi{egodi{nja sezonska analiza. Pod zimom se podrazumijevaju mjeseci sije~anj, velja~a i o`ujak. U nekim se oceanolo{kim disciplinama u tu sezonu uklju~uje mjesec prosinac umjesto o`ujka. Me|utim, poznato je da su temperature morske vode najni`e u velja~i. U tom je mjesecu nejvi{a i homogenija u vodenom stupcu, pa je kori{tena podjela sezona po mjesecima potpuno prihvatljiva. Sredi{nji proljetni mjesec je svibanj. Poglavito, kori{teni su podaci iz prvih mjese~nih dekada. Isto i u kolovozu i studenome. Tendencije u kretanju vrijednosti klimatskih elemenata mogu se ustanoviti analizama njihovih hodova u du`im vremenskim razdobljima (nizovima), pa je takav na~in obrade u ovom radu ve}im dijelom i zastupljen. Analizom je obuhva}eno razdoblje od 1973 do 1989. Podaci su sezonskog obilje`ja. Manjka ukupno {est sezonskih podataka za temperaturu, slanost i gusto}u, te njihove srednje godi{nje vrijednosti (tabela 1). Ti su mjerni termini zanemareni jer interpolirani podaci nisu pouzdani. Tako|er su izra~unane srednje sezonske vrijednosti za istra`ivano 17-togodi{nje razdoblje za sva tri parametra. Temperatura Analiza se temelji na vi{egodi{njem termalnom hodu srednjih godi{njih i sezonskih vrijednosti (slika 3). Krivulje koje pradstavljaju vi{egodi{nju jesensku i proljetnu situaciju isprepli}u se s krivuljom srednjih godi{njih vrijednosti. Zna~i da su, uvjetno re~eno, pribli`ne. Osciliraju u granicama izme|u oko 13.0 do 18.0oC. Zimske i ljetne vrijednosti znatno odstupaju od ovih. Tabela 1: Sezonske, srednje godi{nje i srednje vrijednosti temperature (oC), slanosti (ppt) i gusto}e morske vode u {irem podru~ju Piran (prema banka podataka DHI i datoteka MBP) Srednje godi{nje vrijednosti najni`e su 1980., a najvi{e 1975., 16.66oC. Od 1974 do 1975. vidi se nagli skok s 14,34 na 16.66oC. To je za ovaj konzervativni parametar znatna promjena. Do 1980. slijedi umjereno sni`avanje srednjih godi{njih temperatura, a do 1984. umjereni porast. Kolebanja do kraja razdoblja kre}u se u opsegu 1.38oC (tabela 1). U razdoblju od 1974 do 1976. nastupa veliko pove}anje jesenske temperature (slika 3). S apsolutno najni`e u razdoblju, 13.02oC (1974.) raste do najvi{e sezonske vrijednosti, 18.70oC (1976.). Do 1979. slijedi pad, a zatim kolebanje s manjim amplitudama i lagano pove}anje srednjih jesenskih vrijednosti. Od 1973 do 1976. proljetne temperature znatnije rastu, a ve}a kolebanja registrirana su izme|u 1982 i 1983. Sezonska razlika bila je 4.50oC. Ova krivulja dostigla je maksimalnu vrijednost 1989., 17.09oC. Slika 3: Vi{egodi{nji hod srednjih godi{njih sezonskih vrijednosti temperatura morske vode (oC) u podru~ju Piran Zimske termalne vrijednosti osciliraju izme|u najni`e od 7.70 i najvi{e, 10.99oC. Uspore|uju}i podatke u ostalim sezonama iz 1988. mo`e se zaklju`iti da postoji stanovita veza jer je u toj godini registriran porast, a do 1989. pad termalnih vrijednosti. Izuzetak je samo proljetna temperatura. U toj godini porasla je za 2.43oC, Pad jesenskih vrijednosti je neznatan, za razliku od ljetnih i zimskih. Proljetna se krivulja mo`e podijeliti na dva dijela. Na razdoblje od 1973 do 1982. i 1983 do 1989. Naime, zapa`a se znatno ni`a srednja temperatura u prvom dijelu u odnosu na drugi. Vjerojatan uzrok je u dinami~nim promjenama u morskoj vodi u {irem podru~ju. Srednje ljetne tamperature su u laganom porastu kroz cijelo razdoblje. Amplitude u kolebanju ve}e su od zimskih, a od 1984. ne{to manje. Ritam promjena predznaka kretanja vrijednosti relativno je pravilan. Mijenja se svake ili svake druge godine (slika 3). Slanost Srednje godi{nje halinske vrijednosti do 1979. ravnomjerno opadaju, do 35.987ppt. U slijede}e dvije godine registrirano je naglo pove}anje. Slanost je 1980. bila 37.269, a 1981. 37.917ppt. Za srednju vrijednost to je vrlo veliki iznos. Do 1985. pad je ravnomjeran. Pove}anje do kraja razdoblja tako|er (slika 4). Razlika izme|u najni`ih i najvi{ih godi{njih vrijednosti po sezonama bila je: zima - 3.428, prolje}e - 2.780, ljeto - 4.220 i jesen - 2.533ppt (tabela 1). Zimske i ljetne vrijednosti kolebaju najvi{e. U prvih pet godina zimska slanost opada s 37.889 na 35.730ppt. U 1978. registriran je porast i ponovni pad na najni`u ljetnu vrijednost u cijelom razdoblju. Te 1979. bila je 35.470ppt. U jednogodi{njem razdoblju slanost se naglo pove}ava, ~ak na 38.872ppt. To je sasvim blizu apsolutno najvi{oj vrijednosti za cijelo razdoblje, 38,898, 1981. Do 1986. ravnomjerno opada, a pove}ava se do 1989., na 38.138ppt. U prvom dijelu razdoblja, do 1980., postoje velike ljetne halinske oscilacije. U drugom dijelu hod vrijednosti ovog parametra je umjereniji. Slika 4: Vi{egodi{nji hod srednjih godi{njih i sezonskih vrijednosti slanosti (ppt) morske vode u podru~ju Piran Proljetna slanost koleba manje od zimske. Najvi{a amplituda u 17-togodi{njem razdoblju je 2.780ppt. 1977. proljetna slanost bila je niska, 35,460ppt. Do 1981. postupno raste do najvi{e vrijednosti u podru~ju (38.060ppt). Do 1983. uslijedio je nagli halinski pad, do 36.720ppt. Slijede}e tri godine ritmi~no se izmjenjuju skokovi i padovi i do kraja razdoblja nastupa postupni porast slanosti za oko 1.500ppt (slika 4). Najve}e registrirane halinske oscilacije su ljetne. Najve}a amplituda u promatranom razdoblju je 4.220ppt. Ve} u prvoj godini slanost je naglo opala, u slijede}e dvije naglo porasla do oko 38.000ppt. Slijedi ponovni minimum 1977. i postupni porast do drugog maksimuma 1982. (38.360ppt). Do 1985. osciliranje se nastavlja, a zatim nastupa postupni umjereni porast do 37.356ppt. Jesenska krivulja koleba u najmanjem opsegu (od 35.131 do 37.664ppt). Dakle, postoji stanovita godi{nja halinska stabilnost. Najni`u vrijednost imala je 1985., a najvi{u 1974. Zimske i jesenske halinske vrijednosti mijenjaju se znatno manjom frekvencijom glede drugih dviju sezona. Gusto}a morske vode U godinama 1977 i 1979. registrirana su ve}a odstupanja gusto}e, odnosno znatnija smanjenja (slika 5). U istim godinama zimska temperatura pove}ana je glede srednje vi{egodi{nje zimske vrijednosti (slika 3). U istim godinama zimska slanost najni`a je u cijelom razdoblju (slika 4). O~igledno je da u tim terminima u podru~ju Piran nastupa jak poreme}aj u termohalinskoj strukturi. Relativno visoka temperatura i, za zimu, veliko osla|enje uvjetovali su gusto}u vrijednosti 27.47, 1977., i 27.51, 1979. (slika 5). Slika 5: Vi{egodi{nji hod srednjih godi{njih i sezonskih vrijednosti gusto}e morske vode u podru~ju Piran 1979. zimska se slanost jako pove}ala, temperatura opala, a gusto}a pove}ala tako|er, ~ak do 30.30. U slijede}oj se godini jo{ pove}ala do 30.40. To je vrlo visoka vrijednost koja se u srednjem i ju`nom Jadranu vrlo rijetko nalazi. Daljnje su promjene do kraja razdoblja umjerene. Najve}a proljetna amplituda po veli~ini je pribli`na zimskoj, ali su oscilacije ne{to frekventnije. Ve}i porast gusto}e nastupio je 1979., s 27.00 na 28.97, 1981. U slijede}e tri godine znatno opada i do kraja oscilira smanjuju}i amplitude (slika 5). Velike i ~este vi{egodi{nje promjene gusto}e nastavljaju se i u ljeto. Vrijednosti su znatno ni`e od srednjih. Op}enito su uvjetovane ni`om slano{}u i osobito vi{im temperaturama. Najni`a sezonska vrijednost 1974. bila je 23.75, a najvi{a 1976., 26.54. U ovoj sezoni vrijednosti gusto}e mijenjaju se relativno pravilnim ritmom. Jesenska krivulja pokazuje umjerena kolebanja u gusto}i s maksimumom u 1974. i nagla{enim minimumom 1985. Obadva su ekstrema u funkciji termohalinskih odnosa, niskih temperatura, visoke slanosti i obratno. Tako 1974. gusto}a ima najvi{u vrijednost u 17-togodi{njem razdoblju, 28.48 (tabela 1). U vrijeme minimuma vrijednost gusto}e je 25.81 (1985). Termohalinska struktura i njezin vi{egodi{nji hod Halinske vrijednosti pokazuju ve}a kolebanja od termalnih {to donekle iznena|uje. Naizgled, vanjski klimatski i kontinentski utjecaj presudan je za karakter termohalinske strukture u plitkom priobalnom ju`nom dijelu Tr{}anskog zaljeva. Me|utim, dublja analiza pokazuje da to nije tako. O~igledno je dinamika vodenih masa u istra`ivanim podru~ju impozantnih razmjera, iako je podru~je izvan globalnih strujnih tijekova u sjevernom Jadranu. Na temelju raspolo`ivih podataka ne mo`e se argumentirano utvrditi koji faktor (vanjski ili unutarnji; klimatski i kontinentski ili dinami~ni) ima utjecajnu prevagu na formiranje tarmohalinske strukture, jer se radi o sklopu slo`enih interaktivnih procesa. Evidentno je da postoje povremena sezonska vrlo velika osla|enja i zaslanjenja morske vode u podru~ju. Uvjetuju ih klimatskohidrolo{ki i maritimnodinami~ni elementi. Temeljni su: ki{na razdoblja, ve}i dotok rije~ne vode, isparavanje, prijenos sla|e morske vode isto~nom strujom iz podru~ja u{}a Poa i slanije s juga. Uspore|uju}i zimsku termalnu i halinsku krivulju (slike 3 i 4) ne mo`e so definirati konkretnu povezanost ova dva parametra i promjene njihovih sezonskih vrijednosti u podru~ju Piran. Zanimljivo stanje je od 1988 do 1989. U tom je razdoblju registriran znatniji termalni pad . Razlika je 1.65oC (tabela 1). Halinske vrijednosti pokazuju zaslanjenje. Nije veliko, 0.312ppt. Vodene je masa od zime do zime promijenila termohalinsku strukturu dotokom slanije i hladnije vode. Vjerojatno je klimatski ~initelj imao presudan utjecaj. Ovo se ne mo`e argumentirati podacima o temperaturi zraka 1989., ali je 1988. bila znatno vi{a glede prethodnih 10 godina. To je jedan od uzroka postojanja zimskog termalnog maksimuma. Razlog porasta slanosti na preko 38.000ppt u 1989. uvjetovan je dinami~nim procesima u moru, odnosno unutarnjim ~initeljima. Zimi je rije~ni dotok minimalan, oborina oskudna, a u moru prevladava longitudinalno povr{insko strujanje. Povr{inska struja donosi slaniju vodu iz srednjeg Jadrana. Imaju}i u vidu male dubine u podru~ju Piran, povr{insko strujanje unato~ relativno tankom sloju, ima znatan utjecaj. S longitudinalnim povr{inskim strujanjem treba povezati i velika vi{egodi{nja ljetna kolebanja slanosti. Interesantna je krivulja koja prezentira halinsko stanje (slika 4), jer pokazuje veliko odstupanje halinskih proljetnih vrijednosti 1976. u odnosu na godinu ranije i kasnije. Iste godine zabilje`en je i termalni porast u podru~ju (slika 3). Iako za jadran proljetno i jesensko transverzalno povr{insko strujanje predstavlja specifikum, o~ito je da je slanija voda dospjela prodorom s juga. Klimatski su uvjeti omogu}avali odr`avanje njezine vi{e temperature, pa ~ak i njezino pove}anje. Te su godine proljetne temperature zraka bile izuzetno visoke, vi{e glede 1975 i 1977. 1981. proljetna slanost ima najvi{u vrijednost u podru~ju (38.060ppt). Te je godine proljetna temperatura morske vode vrlo niska, 12,10oC (tabela 1). Do tekovog stanja do{lo je u potpuno druga~ijim okolnostima glede 1976. U prolje}e 1981. temperatura zraka ni`a je. Slanija voda u podru~je Piran dospjela je iz ju`nih dijelova Jadrana. Vjerojatno se toplija ju`no i srednjojadranska voda putom ohladila djelovanjem klimatskih ~imbenika (periodi~ne ranoproljetne bure, osobito u sjevernom Jadranu gdje su dubine manje, a u~inci klimatskog utjecaja ve}i na cijeli, ili ve}i dio vodenog stupca). Ustanovljeno je da se zimske i jesenske halinske vrijednosti mijenjaju znatno manjom frekvencijom glede drugih dviju sezona. Ta ~injenica ne ide u prilog, u stanovitoj mjeri prihva}enom pravilu o tzv. stabilnim i manje stabilnim sezonama. U prve se ubrajaju ljeto i zima, a u druge prolje}e i jesen. Dakle, u analizama stabilnosti termohalinskih parametara, odnosno gusto}e morske vode, strogo treba voditi ra`una o vremenskom faktoru. O~igledno je da su u vi{egodi{njem slijedu u sezonama zima - jesen halinske vrijednosti relativno stabilne. To se odnosi na frekvenciju osciliranja i veli~ini amplituda. U ovom podru~ju takav odnos kod termalnih vrijednosti nije opa`en. Na kraju razdoblja ljetna, jesenska i zimska temperatura u posljednjoj godini opadaju. Proljetna raste (slika 3). Slanost morske vode u svim sezonama pokazuje (od 1985/86. do kraja razdoblja) ve}i porast. Stanoviti izuzetak predstavlja jesensko zaslanjenje 1986. (slika 4). Parametar gusto}e izravni je uzrok formiranja i postojanja specifi~nih strujnih sustava. uvjetuje generiranje i egzistiranje gradijentskih struja i op}enito, dinamiku u bazenu, globalnih ili parcijalnih razmjera. Klimatski ~imbenik, osobito u sjevernom Jadranu, izaziva ekstremna stanja rijetka za ju`ne dijelove jadranskog bazena. Osim dinami~nih, na gusto}u znatan utjecaj imaju hidrolo{ka i geomorfolo{ka obilje`ja podru~ja (ve}i dotok slatke rije~ne vode u manji volumen morske), te isparavanje. Glede sezonskih vrijednosti termohalinskih parametara, gusto}a morske vode zimi je najvi{a. Razlog su niske temperature i visoka slanost longitudinalnim povr{inskim donosom slanije vode iz ju`nog dijela bazena. Rije~ni je dotok smanjen, a oborina rijetka. Niske su temperature zraka i pu{u hladni vjetrovi iz sjevernih kvadranata. Uspore|uju}i izgled krivulja za sva tri parametra, o~igledna je sli~nost krivulja za slanost i gusto}u (slike 4 i 5). To potvr|uje dominantan halinski utjecaj na gusto}u zimi u podru~ju Piran. Uspore|uju}i veliki pad u prolje}e izme|u 1981 i 1984. s termalnim i halinskim stanjem u istom razdoblju vidi se veliki pad i halinskih vrijednosti (slika 4), s poreme}ajem 1982. Temperatura je porasla (slika 3), a 1983. se snizila. U takovim okolnostima ni jedan parametar nije dominantno utjecao na vrijednosti gusto}e, pa je pad ravnomjeran. Ljetna gusto}a oscilira relativno pravilnim ritmom, a amplitude joj se naizgled smanjuju. Tomu su uzrok promjene u termalnim i halinskim vrijednostima. Utjecaj velikih ljetnih oscilacija gusto}e ubla`en je bla`im i ravnomjernim termalnim. Ove djeluju stabiliziraju}e. Visoke ljetne vrijednosti gusto}e bile su u godinama 1975, 1976, od 1980 do 1982. i krajem razdoblja. Niske su vrijednosti registrirane 1974, 1977, 1979, 1983 i 1985. U istim godinama najni`e vrijednosti pokazuje I halinska krivulja (slika 4). Termalna taj ritam ne prati, pa se slanost ponovno name}e kao presudni ~imbenik u formiranju vrijednosti parametra gusto}e. Naglim padom slanosti 1982. i manjim temperature, stvoren je povoljan odnos koji uvjetuje smanjenje gusto}e s 26.32 na 24.45 (slika 5). Maksimum jesenske vrijednosti gusto}e je 1974. To je najvi{a vrijednost u cijelom razdoblju, 28.48. Iste godine u jesen slanost je imala svoju najvi{u vrijednost u cijelom razdoblju (37.664ppt), a temperatura najni`u, 13.02oC. O~igledan je utjecaj termalnog i halinskog parametra na gusto}u, isto kao i u vrijeme minimuma, 1985. (25.81). Slanost je imala najni`u vrijednost u razdoblju, 35.131ppt, a temperatura najvi{u (osim godina 1975 i 1976), 16.29oC (tabela 1). U skladu s termohalinskim vrijednostima mijenjaju se i vrijednosti gusto}e na kraju analiziranog vremenskog razdoblja. Sve se termalne vrijednosti, osim proljetnih, smanjuju, halinske pove}avaju, a vrijednosti gusto}e, osim proljetnih, pove}avaju tako|er. U prolje}e dominantan utjecaj na formiranje vrijednosti gusto}e morske vode ima temperatura. Srednje vrijednosti kolebaju u umjerenim granicama. Za argumentaciju treba uzeti podru~ni specifikum, odnosno op}e geografske zna~ajke podru~ja. Izra`eniji maksimum pojavljuje se tek 1981., 28.47. Sklepi Akvatorij u {irem podru~ju Piran najve}im dijelom godine funkcionira kao samostalni termohalinski sustav. Povremeno je poreme}en tzv,. unitarnjim, odnosno maritimnim utjecajima, osobito u karakteristi~nim situacijama. Npr., u uvjetima intenzivnog mije{anja vodenih masa u {irem podru~ju, dakle jadranskom bazenu ili njegovim sjevernijim dijelovima. Jedan od zna~ajnih uzroka su inercijalne oscilacije. Za podru~je sjevernog jadrana period im je 17 sati (Vu~ak, 1985). Nastaju ljeti u vrijeme jake raslojenosti u vodenom stupcu i za jakog vjetra. U sloju iznad termokline morska struja mijenja smjer anticiklonski I za oko 17 sati zatvori puni krug. Isto se doga|a i u dijelu stupca ispod termokline, ali je to skretanje glede gornjeg dijela stupca u faznom pomaku za 180o. Nastupa energi~no advektivno mije{anje koje obuhva}a velika podru~ja. Tako|er jake kovnekcije. Najintenzivnija mije{anja su u sloju termokline. U takovim situacijama maritimni utjecaj s otvorenog dijela sjevernog Jadrana na termohalinske karakteristike u istra`ivanim podru~ju ima osobito veliki utjecaj. U vrijeme puhanja jakog juga uspostavlja se strujanje NW smjera u debelom sloju ili (zbog malih dubina) u cijelom vodenom stupcu. Ta struja zbog utjecaja Coriolisove sile oko rte Savudrija skre}e u Tr{}anski zaljev. Rezultat je dobro izmije{ana voda s onom iz otvorenog mora. Reletivnu samostalnost u funkcioniranju termohalinskog sustava u {irem podru~ju Piran omogu}uju i stalno prisutne morske mijene i slobodne oscolecije. Oscolecije otpo~inju prestankom puhanja jakih i dugotrajnih vjetrova. Zbog nagiba morske povr{ine uspostavlja se intenzivno strujanje i mije{anje vode. Npr. du`im puhanjem bure iz Tr{}anskog zaljeva voda se nagomila sjeverno uo u{}a Poa. Prestankom puhanja vjetra iz podru~ja sjeverno od u{}a Poa u {ire podru~je Piran dotje~e voda sasvim druga~ijih termohalinskih karakteristika. To je kombinirano strujanje. Ipak, unato~ svemu, na termohalinska svojstva u akvatoriju Piran primarni utjecaj imaju kontinentski i hidrolo{ki ~initelji. Maritimni u manjoj mjeri (povremeno podsti~u ekstremna i netipi~na stanja). Povremeno se javlja fenomen da se nakon vi{ednevnog puhanja ljetne bure u vodenom stupcu formira izotermija. I kod slanosti su ~esti ekstremi. Nastupaju velika osla|enja i zaslanjenja (isparavanje i prijenos slanije vode iz ju`nijih dijelova Jadranskog bazena). U ovom su podru~ju u~inci isparavanja izuzetno veliki zbog malih dubina, odnosno male vodene mase, te ograni~ene kinemati~ke veze s otvorenim morem. Interpretirana su termohalinska stanja za razdoblje od 1973 do 1989. Najni`a srednja godi{nja vrijednost temperature bila je zimska, 7.7, a najvi{a ljetna, 23.64oC (slika 3). Minimalna srednja vi{egodi{nja slanost je ljetna, 34.140, a maksimalna zimska, 38.890ppt (slika 4). Ukupna srednja vrijednost temperature za cijelo razdoblje u {irem podru~ju Piran je 15.02oC, slanosti 36.888ppt I gusto}e morske vode 27.43. Najve}a varijabilnost parametara karakteristi~na je za sezone prolje}e i jesen. U vertikalnom se rasporedu vrijednosti parametara povremeno javljaju inverzna stanja. Halinskim je inverzijama uzrok ograni~eni upwelling , a termalnima jake bure. Prisilne promjene tipi~nih raspodjela vrijednosti su kratkotrajne. Nakon prestanka djelovanja pobudnih sila sustavi se brzo vra}aju u stati~ki stabilna stanja. Vi{egodi{nji hodovi kretanja vrijednosti parametara intenzivnija kolebanja indiciraju od po~etka razdoblja do oko 1980/81 (slike 3, 4 i 5). Viri in literatura Vu~ak, Z., 1985: Strujanje u sjevernom Jadranu u vidu uzroka i posljedica, Filozofska fakulteta Ljubljana, oddelek za geografijo, doktorska disertacija, Ljubljana, str. 175-189. Vu~ak, Z., 1985: Strujanje u sjevernom Jadranu u vidu uzroka i posljedica, Filozofska fakulteta Ljubljana, oddelek za geografijo, doktorska disertacija, Ljubljana, str. 189-193. Vu~ak, Z., 1985: Strujanje u sjevernom Jadranu u vidu uzroka i posljedica, Filozofska fakulteta Ljubljana, oddelek za geografijo, doktorska disertacija, Ljubljana, str. 225-245. 1973: Letno poro~ilo, Morska biolo{ka postaja Piran, obvestilo, Piran. 1990: Datoteka, Morska biolo{ka postaja Piran, obvestilo, Piran. 1991: Datoteka, Dr`avni hidrografski institut, obvestilo, Split. 1990: Hidrometeorolo{ki zavod Republike Slovenije, obvestilo, Ljubljana. 1990: Hidrometeorolo{ki zavod Republike Hrva{ke, obvestilo, Zagreb. 1990: 1949-1984: Meteorolo{ki godi{njak, Zvezni hidrometeorolo{ki zavod, Beograd. Summary Odr`anje vrlo slo`enog termohalinskog sustava na razme|i izme|u Tr{}anskog zaljeva i sjevernog Jadrana omogu}uju i istovremeno ugro`avaju jaki unutarnji (dinami~ni) i vanjski (klimatski i hidrolo{ki) utjecaji. Geografski polo`aj istra`ivanog podru~ja, kao i re~eni utjecajni ~imbenici, omogu}uju samostalno (autonomno) funkcioniranje termohalinskog re`ima gotovo u tijeku cijele godine. Osobiti doprinos je u hidrolo{kom momentu, kao i sustavu morskih mijena i slobodnih oscilacija. U analizama kretanja vrijednosti termohalinskih parametara, osobito u vi{egodi{njem razdoblju, puno ra~una vodi se o prevazi u utjecaju na vrijednosti tih parametara. U istra`ivanom podru~ju to su u prvom redu kontinentski (klimatski) i hidrolo{ki. Uvjetovanjem geografskog polo`aja (zaljev; geomorfologija) dinamika morske vode u {irem podru~ju, odnosno u akvatoriju sjevernog Jadrana je na drugom mjestu. Analizirano 17-togodi{nje razdoblje statisti~ki je dostatno za stjecanje samo op}eg pregleda, ali je za nekakove ambicioznije znanstvene prohtjeve prekratko. Stoga je neophodno provesti projekt sa stalnim, redovitim vi{egodi{njim pra}enjem vrijednosti istra`ivanih parametara u {irem podru~ju Piranskog zaljeva. Uo~ena je najvi{a promjenljivost vrijednosti parametara u prolje}e i jesen. To ne iznena|uje jer su takove pojave karakteristi~ne i za cijeli Jadranski bazen, pa i {ire. Tipi~ne situacije su dugotrajne, {to govori o prili~no stabilnom termohalinskom sustavu. Nakon utjecaja destabilizaru}ih faktora, sustav se ponovno i brzo vra}a u ravnote`no stanje. Satvovi o aktualnim naglim klimatskim promjenama koji uvjetuju i zna~ajne promjene u maritimnom ekosustavu su, dr`i se ishitreni, jer njihovo djelovanje i krajnji u~inak nisu provjereni kroz statisti~ki primjereno razdoblje. Popis slik in tabel: Slika 1: Shematski prikaz rezidualnog strujanja u sjevernom Jadranu u povr{inskom sloju (Vu~ak, 1985) Slika 2: Istra`ivano podru~je Slika 3: Vi{egodi{nji hod srednjih godi{njih i sezonskih vrijednosti temperatura morske vode (oC) u podru~ju Piran Slika 4: Vi{egodi{nji hod srednjih godi{njih i sezonskih vrijednosti slanosti (ppt) morske vode u podru~ju Piran Slika 5: Vi{egodi{nji hod srednjih godi{njih i sezonskih vrijednosti gusto}e morske vode u podru~ju Piran Tabela 1: Sezonske, srednje godi{nje i srednje vrijednosti temperature (oC), slanosti (ppt) i gusto}e morske vode u {irem podru~ju Piran (prema banka podataka DHI i datoteka MBP) Podatki o avtorju: Dr., Sc., Zlatimir Bi}ani}, izvanredni profesor, Predavatelj na Pomorski fakulteti Split 21000 Split, Hrva{ka Zrinjsko Frankopanska 38 Fax: (+385) 021 40 851 Tel.: (+385) 021 341382, o21 583 758 Privatno: 21000 Split Table 2 Republika Hrva{ka Tel.: (+385) 021 40 927 izv. prof. dr. sc. Zlatimir Bi}ani}, kap. duge pl. Pomorski fakultet Sveu~ili{ta u Splitu Priv: 21000 SPLIT Table 2 tel.: 021-40927 Split, 1. o`ujka, 1997. g. Frane Matej~i} Pro~elnik upravnog odbora za gospodarstvo @upanije Splitsko-dalmatinske Predmet: pokroviteljstvo tiska knjige UPRAVLJANJE BRODOM U RIBOLOVU [tovani, za tisak je spremna knjiga UPRAVLJANJE BRODOM U RIBOLOVU u autorstvu dr. sc. Zlatimira Bi}ani}a. Izdava~i su Pomorski fakultet Sveu~ili{ta u Splitu i Dr`avni hidrografski institut, Split. Knjiga je namijenjena profesionalnim ribarima, {porta{ima, studentima ribarske tehnologije i drugim ~imbenicima pomorske privrede. Format je B-5 i sadr`i 213 stranica i 90 ilustracija. Temeljna poglavlja su: Ribarski brodovi i alati, Pomorski zamljovidi i ribolovnonavigacijski priru~nici, Upravljanje brodom u ribolovu, Nadziranje ribe, ribolov, kurs i manevriranje, Primjena elektroni~ke navigacije u ribolovu i Utjecaj vremenskih stanja na ribolov. Knjigu su recenzirala tri recenzenta. Ovovremeno izdanje dr`im osobito pogodnim glede proslave 1700-obljetnice grada Splita i vrijednih trajnih na~ela Jadranske orijentacije. Budu}i autor sam snosi tiskarske i druge tro{kove, slobodan sam zamoliti za Va{e sudioni{tvo u pokroviteljstvu (ugovorni odnos), u skladu s Va{im mogu}nostima. Pokrovitelji }e biti navedeni u knjizi, a svakom pripada stanoviti broj besplatnih primjeraka.Tisak se predvi|a za po~etak travnja, 1977. Ako ste voljni sudjelovati u pokroviteljstvu, molim da ispunite i ovjerite ugovore, te jedan primjerak vratite na adresu u zaglavlju. @iro ra~un: 05 804029-3017530549-0, Privredna banka Zagreb, d.d., Poslovna jedinica 08 Split, kod kazali{ta, Mato{i}eva 14. U o~ekivanju razumijevanja unaprijed Vam zahvaljujem. Sa {tovanjem Zlatimir Bi}ani} ORGANIZACIJSKI NAPUTAK (SAFE INVEST) SAFE INVEST nije osiguravaju}a ku}a ve} posrednik u osiguranju za osiguravaju}e ku}e PRIMA (MERKUR). Austrijske ku}e sa sjedi{tem u Zagrebu. Prednost glede drugih ku}a je INDEKSACIJA. Jamstvo: REOSIGURANJE. Pla}anje godi{nje premije u 1, 2 ili 4 obroka (najni`i obrok 2000 ATS). Osigurati se mogu osobe od 0 do 60 godina. Osiguranje osoba sastoji se od dviju mogu}nosti: 1. @IVOTNOG OSIGURANJA I 2. OSIG. OD POSLJEDICA NESRET. SLU^AJA 1. Najni`a godi{nja premija je 300 ATS. OSIGURANA SVOTA je godi{nja premija X broj godina. - U slu~aju prirodne smrti (i samoubojstva) nasljednici naslje|uju osiguranu svotu + kapital (kamata za 24 g. = 92%). - U slu~aju nasilne smrti (prometna nezgoda, ubojstvo i dr.) nasljed- nici naslje|uju dvostruku osiguranu svotu + kapital. @ivotno osiguranje zaklju~uje se na rokove od 10 do 24 godine. U tijeku osiguravaju}eg vremena mo`e se mijenjati visina godi{nje premije, ali ne i vrijeme osiguranja. Nakon isteka osiguranja mogu}e je podi}i osiguranu svotu + kapital, ili ukupnu sumu prebiti u rentu. Nakon tri godine mogu}e je podi}i ulo`en novac. 2. Organizirano je u 4 oblika : UI1, UI2, UI3 i UI4. To nije {tednja, ve} nepovratan ulog: UI1-1250ATS - Naknada 1000000ATS (za invalidnost preko 50%). Nema naknade za bolni~ko lije~enje. UI2-2500ATS - Naknada 2000000ATS (za invalidnost preko 50%). Nema naknade za bolni~ko lije~enje. UI3-1250ATS - Naknada za svaki stupanj invalidnosti, prema tablici. Bolni~ko lije~enje 150ATS/dan. UI4-2500ATS - Naknada za svaki stupanj invalidnosti, prema tablici. Bolni~ko lije~enje 300ATS/dan. SVEU^ILI[TE U SPLITU POMORSKI FAKULTET - SPLIT RAZREDBENI POSTUPAK ZA UPIS U STUDIJSKU GODINU 1997/98. I Z V J E [ ] E Odlukom Fakultetskog vije}a Pomorskog fakulteta u Splitu od 11. srpnja, 1997. odre|eno je povjerenstvo (u daljem tekstu Povjerenstvo) za provedbu razredbenog postupka za upis studenata na Pomorski fakultet u Splitu u studijskoj godini 1997/98. Imenovani su: izv. prof. dr. sc. Zlati- mir Bi}ani}, predsjednik, prof. dr. sc. Ante Muniti}, ~lan, doc. dr. sc. Vinko Lozovina, ~lan, mr. sc. Tonko Bakovi}, ~lan i dipl. iur. Nata{a Bule, ~lan. Za provedbu razredbenog postupka na izdvojenom studiju u [ibeniku imenovan je dr. sc. Stjepan Belak. Za ra~unalnu obradu podataka odre|eni su dipl. in`. Nikola Ra~i} i dipl. in`. Romaldo Singolo. Razredbeni postupak obavljen je istovremeno na Pomorskom fakultetu u Splitu i izdvojenom studiju u [ibeniku (kori{teni su isti ispitni zadaci) 15. srpnja, 1997., od 8.00 do 11.00 sati u prostorima Pomorskog fakulteta u Splitu, Srednje pomorske {kole u Splitu i prostorima izdvojenog studija u [ibeniku. Podaci su obra|eni do 11.00 sati 16. srpnja, 1997. i rezultati odmah objavljeni. Za redoviti, izvanredni i studij po osobnim potrebama na Pomorskom fakultetu u Splitu, prijavilo se i pristupilo pristupnika prema: SMJERPRIJAV-LJENONIJE PRISTUPILOPRE[LO PRAGRE POPIZVRE POPIZVRE POPIZVPN VII 54    9  39PN VI 80 10 5 45 6BS VII 34 3 2 21 2BS VI 41 6 3 23 4PNBSRT 29 5 13BEEE 43 3 9 30 3UBIL 23 5 1 15 3 UKUP. 304 27 33 1 186 18Ukupno je prijavljeno 331 pristupnik (304 redovita i 27 izvanredna). Ispitu nije pristupilo 34. Prag 42 (36) boda pre{lo je 204 (186 radovitih i 18 izvanrednih) pristupnika. Na izdvojenom studiju u [ibeniku (izvanredni studij) razredbenom postupku pristupilo je 36 pristupnika (PN VI - 22, BS VI - 9 i BEEE - 5) I svi su pre{li prag 36 bodova. Povjerenstvo je zaklju~ilo da je razredbeni postupak pravilno i uredno proveden u svim fazama. U roku predvi|enom za `albe (16. srpnja, 1997. Povjerenstvu se obratilo 13 pristupnika. Povjerenstvo je `albe rije{ilo na na~in kako je to prikazano u zapisniku u privitku. Dobrom organizacijom i primjernim nastupom svih naposrednih sudionika u provedbi razredbenog postupka, cijela operacija obavljena je na visokoprofesionalnoj razini i bez nepredvi|enih dogo|aja. Split, 17. srpnja, 1997. P O V J E R E N S T V O : izv. prof. dr. sc. Zlatimir Bi}ani} prof. dr. sc. Ante Muniti} doc. dr. sc. Vinko Lozovina mr. sc. Tonko Bakovi} dipl. iur. Nata{a Bule Pomorski fakultet Split Zrinjsko Frankopanska 38 Split, 17. srpnja, 1997. ZAPISNIK POVJERENSTVA ZA PROVO\ENJE @ALBENOG POSTUPKA @albenom postupku pristupilo je 13 pristupnika. Nakon provedenog postupka povjerenstvo je utvrdilo: ODOBRAVA SE UPIS: 1. Fabris Nenadu (PN VII, redoviti. Bodovi: 16+96.5=112.5. Ispu{ten s liste) 2. [eparovi} Ivanu (BS VII, redoviti. Bodovi: 47+44.5=91.5. Neto~an unos podataka) 3. ^ikoti} Nik{i (UBIL, izvanredni. Bodovi: 27+36=63. Neto~an unos podataka) 4. Me{trovi} Toniju (PN VII, redoviti. Bodovi: 16+88=104. Neto~an unos podataka) 5. Bradanovi} Antoniju (PN VI, redoviti. Bodovi: 32+61=93. Neto~an unos podataka) 6. Lukinovi} Tamari (RT, redovita. Bodovi: 55+44=95. Neto~an unos podataka) 7. Matija{ Anti (BS VII, redoviti. Bodovi: 39+43=82. Neto~an unos podataka) 8. Alduk Davoru (PN VI, redoviti. Bodovi: 26+65=91. Neto~an unos podataka) 9. Tvrdei} Tonku (PN VII, redoviti. Bodovi: 55+49=104. Neto~an unos podataka). - 0 - @albe pristupnika Hrvoja Milanovi}a, Petra Po~u}e i Lazaneo Darija nisu utemeljene. Pristupnik Vidak Ro`i} pogre{kom je uveden kao REDOVITI, umjesto IZVANREDNI student. Predsjednik povjerenstva: izv. prof. dr. sc. Zlatimir Bi}ani} POMORSKI FAKULTET SPLIT Zrinjsko Frankopanska 38 Split, 23. srpnja, 1997. PRILOG IZVJE[]U o sudioni{tvu u provedbi razredbenog postupka Tijekom pripremanja, provedbe i zaklju~ivanja razredbenog postupka srpnja/97. na Pomorskom fakultetu u Splitu, pojedini ~lanovi povjeren- stva za provedbu rezredbenog postupka u svim operacijskim fazama sudjelovali su prema: 1. izv.prof.dr.sc. ZLATIMIR BI]ANI], predsjednik Povjerenstva Organizacija djelovanja, raspored poslova i zadu`enja, rokovi, orga- nizacija ispitnih zadataka, objava ispitnih lista i rasporeda, nadzor, obrada i objava podataka, rje{avanje `albi, izvje{}a i dr. djelatnih sati: 49 2. prof.dr.sc. ANTE MUNITI], ~lan Op}a organizacija razredbenog postupka i rje{avanje `albi. djelatnih sati: 11 3. doc.dr.sc. VINKO LOZOVINA, ~lan Pripremanje ispitnih zadataka. djelatnih sati: 5 4. mr.sc. TONKO BAKOVI], ~lan Op}a organizacija razredbenog postupka, izbor i pripremanje zada- taka i rje{avanje `albi. djelatnih sati: 23 5. dipl.in`. NIKOLA RA^I], ~lan Obrada podataka iz upisnih kartona, nadzor na izdvojenom studiju u [ibeniku, obrada podataka, sudjelovanje u rje{avanju `albi i dr. djelatnih sati: 45 6. dipl.in`. ROMALDO SINGOLO, ~lan Unos podataka u ra~unalo, prilagodba ra~unalnog programa, {ifre, obrasci, liste pristupnika, obrada podataka, sudjelovanje u rje{ava- nju `albi i dr. djelatnih sati: 45 Predsjednik povjerenstva: izv.prof.dr.sc. Zlatimir Bi}ani} SummaryInformation(uter@ҫ)@_3;@E҅@$jMicrosoft Word 6.071ov% & L[myfh \i     Jl]c J]c Jj]cV]c]cU]cU]cV;###%%%%&&&&l'm'(((())E*F*G*H*J*L*M*h,o,..1/L/M/N/O/u/v/w/x///////////0!0000000>3?33333446666v7w7x7y7 J]c Jj]c J]cV]c J]]c J[]c UV]cU]cU]c]cOy77777C9D9E9F9:;;;;;;>;a;;;;;;;;; < <<<<<<<(<)<,<-<4<5<8<9<G<H<K<L<S<T<W<X<<<>>??*@+@,@-@AAvBwBBBBBBBBBBBCCFFGGGG Jl]c J]c Jj]c UV]cU]c J]]c J[]cV]c]cQGHH I III6J7JJJLKMK L L)L*LLL([b[B]C]D]E]F]G]H]X]j]^^^^#`$`aaaaaaaaaa%b&bbbcceeee+f,f-f.fffhhhhhh h!hhhjjjjflglhlilmllmmm Jl]c Jj]cV]c J]]c J[]cU]c J]c]cTmmpp*r+r,r-r*s+sCsDsuuvuDvEv`vavbvcvdvevfvww{{{{{}} &Xa56@LOPQRQRST ^_abcd†ÆĆ3V]cU]c UV]c J[]c J]c]c J]]cV+,KL<=,-./0125X8|=VR'uOϜ$_sԫQ,./ܾ,V]c J[]cU]c J]c]c UV]c J]]cVnL| pI=    7 P _ k    = b~EU /  UV]cU]cU]cU]c U]^c UV]cV]c]cU]cR/   !!q!~!!!<"J"""" ###:#F#%%e'q'&(4((())**,,,,,,6uU]c UV]cU]c UV]cU]c%;nopuv*+& , - ; < klmz{gh \]fg!@!@!@!!!!!!!!!!!@!!!!!!!!!!!! !!!!!!!!!!!!!!!!!!!-!!!!! !!!!!!!@!!!!!!!!@!@!@!@!@!@!@!@!@!@!@!@!@!@!@!@!@!@!@!@!@!@!@!@!@!@-      !"#$%&'()*+,-./01234!@!@!@!@!@!@!@!@!@!@!@!@!@!@!@!@!@!@!@!@!@!@!@!@!@!@!@!@!@!@!@!@!@!@!@!@!@!@!@!@!@!@!@!@!@-45f9:;CD@A+#,#######F%G%l'm')))*I*J*M*,,\-]-R/S/!0"0!@!@!@!@!!!!!!! !!!!!!! !!!!!!!!!!!!!!!!!,!!!!!!!!!p!-"0#0Z000000002131334466H9I9;;;;:;a;;> >!>f>g>h>??AA'B(B)B{BBBBBB!!!,!,!!!!,!!!! !!!!!!0 !!!!!!!!! !!!!!!!!!!!!!,!,!!!!-BCC5F6F7FFFFFII-L.LOO+S,S-SSSSS2V3VYYYVYYYY&['[([b[c[w^x^y^^_d____!!!!!!!,!!!!! !! !!!!!!!!!! !!!!!!!!!!!!!0 !!!!,!!!!-_5a6a7aaaaac c0f1frhshthuhvh~hhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhh!!!!,!,!!!!!0 !!!!,lv gXI:+"*hhhhhhhhiiiiiii'i0i9iBiCiDiEiFiOiXiaijikiliminiklllmlll>p?p@ppppp!!! !!!!!4 !!!,!!!lv gXI:+"*pGsHsuuuvgvhvivwwww@xAxBxyy{{{{{{}}~~~~457@KLDMN!!! !!!!,!!!!!!,!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!\!!!!!!!!\!!!,0, [^_ }~ !!!!,!!!!\!!\!!D!!,!!,!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!-23uG͈M3bԊJKLAߌ3456789:;<=>!!!!!!!!!!,!!!,!!!!!!,!!!,!!,!!!!,!,!,!,!!,!!!!!!!!!!!0,>?@ABCDEWXԍ*FGHIJsӎ89:;<=>?@ABCD!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!-DEFGHIJKL{|STUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrs!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!-stuvwxyzlm֒גؒ%&z{|}~!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!-̓tuvw>?@ϜМ !"#$`aMNOƦǦGH!!!!!!! !!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!! !!!!!!!! !! !!!!-ӫԫOPQ-./ӱ ]EFpq۾ܾݾf!!!!!!!!!!! !!!!!!!!!!!!!! !!!!!!!!!!!!!!!!!!!!-fnoptuKL!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!! !!!!!!!!!! !!!!!!!!!!!!!-12gh X="rD\nopqr!"!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!! !!!!-)*HIFGT01Hnoz!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!-'NOUaiyfgc: ; q r      !!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!! !!!!!!!!!!!!!,!T-                            ! " # $ ] ^ _     0 1 y z    !T!T!T!T!T!T!T!T!T!T!T!T!T!T!T!T!T!T!T!T!T!T!T!T!T!T!T!T!T!T!T!@!@!@!!!!!!!!!!!-    < = y    p    5^c|>|E~)*+()!!@!@!@!@!!!!!!!!!!!!!!!@!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!! !!!!-)  %)./04567=JKNRS!!xxxxl  ua !)STXY]^eijnrstxy}~xxxxl  ua !*   xxxxl  ua !* !$%~NOP\]^sxyz{|}~!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!@!@!@l  ua !) CDEA b   !D!m!!!"8"}"""""".#/####+$,$D$]$!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!-]$^$w$x$y$z$$$$$%%%&b&&&&U'V'x'''((;(a(b((((&)F)G))))*X*Y******%+!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!-%+r+++++++:,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!@!@!@!@!,!,!,!,!,!,!,!,!,-,,,,!,!,!,K@Normal]a "A@"Default Paragraph Font),)    !"#$%&'()- A#-8?JVV^hs{ͅzp  |/ &))% + J / L;UMcBiI !"A#$%U& '(y7Gm/ 64"0B_hp>Dsf  )S]$%+,,Computer A:\POKROV.DOCComputer A:\POKROV.DOCComputer A:\POKROV.DOCComputer A:\POKROV.DOCComputer A:\POKROV.DOCComputer A:\POKROV.DOCComputer A:\POKROV.DOCComputer A:\POKROV.DOCComputer A:\POKROV.DOCComputer A:\POKROV.DOC U, ,U&%6U"K6U5m6UQ"6Us6U 6U  6U  6CAPF%AutoExecAutoOpenFileSaveF%S AutoClose FileCloseF%C FileSaveAsF%SA ToolsMacro FileTemplatesF%585 CAPAUTOEXECAUTOOPENFILESAVE AUTOCLOSE FILECLOSE FILESAVEAS TOOLSMACRO FILETEMPLATES@Epson FX-80LPT1:EPSON9Epson FX-80  DLfx;_Ndg2Epson FX-80  DLfx;_Ndg2QTimes New Roman Symbol &ArialHRHelvetica HRTimes#hZ-f%k"FG !L(dr. sc. Zlatimir Bi}ani}, kap. duge pl. ComputerComputerࡱ; v