Naslov
Varijacije u kliničkoj slici i epidemiologiji dubokih dermatomikoza vlasišta
(The clinical pattern variations and epidemiology of deep seated tinea capitis)

Autori
Gorgievska-Sukarovska, Biljana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Medicinski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
16.10

Godina
2017

Stranica
98

Mentor
Skerlev, Mihael

Ključne riječi
dermatomikoza vlasišta, Microsporum canis, kerion Celsi
(tinea capitis, Microsporum canis, Kerion Celsi)

Sažetak
Standardni obrazac kliničke slike dermatomikoze vlasišta uzrokovane gljivom vrste Microsporum canis jest površinska dermatomikoza karakterizirana cirkumskriptnim eritemom, adherentnom deskvamacijom i poremećajem integriteta vlasi. Zadnjih dvadesetak godina primjećuje se, međutim, da ista vrsta gljive može biti i uzročnikom vrlo impresivne kliničke slike duboke mikoze vlasišta (kerion Celsi) karakterizirane granulomatoznom upalom, tumoroznom masom i obilnom pustuloznom sekrecijom, što, uzevši u obzir tipičnu pojavnost u dječjoj dobi, može ozbiljno uticati na kvalitetu zdravlja djeteta i opravdanu zabrinutost roditelja. Razlog pojavi da ista vrsta gljive može uzrokovati dva klinički vrlo različita obrasca kliničke slike mikoze vlasišta nije još objašnjen. Osnovna pretpostavka ovog istraživanja bila je da različiti genotipovi gljive vrste M. canis uzrokuju površinsku odnosno duboku mikozu vlasišta kao dva zasebna klinička entiteta i da genotipske razlike unutar gljive vrste M. canis su odgovorne za pojavu različite virulentnosti gljive, te time i za pojavu različitih kliničkih manifestacija mikrosporoze vlasišta. Primarni cilj istraživanja bio je ispitati genotipsku varijabilnost izolata gljive vrste M. canis u ispitanika s površinskom i dubokom mikozom vlasišta. U ispitivanje je bilo uključeno 60 ispitanika - djeca u dobi od 2 do 12 godina (30 ispitanika s površinskom i 30 ispitanika s dubokom mikozom vlasišta). Primjenom metodologije mikološke obrade u svih ispitanika je identificirana vrsta M. canis. Morfološka identifikacija je potvrđena molekularnom metodom PCR-RFLP (Polymerase Chain Reaction-Restriction Fragment Length Polymorphism), amplifikacijom ITS1-5.8S-ITS2 regije i primjenom HinfI restrikcijskog enzima. Za subtipizaciju M. canis korištena je RAPD (Random Amplified Polimorphic DNA) metoda, primjenom (ACA)5 i (GACA)4 početnica. Korištenjm (ACA)5 početnice dobiven je jedinstveni RAPD profil. Primjenom (GACA)4 početnice identificirana su dva RAPD profila. U epidemiološkom dijelu našeg istraživanja zaključili smo da je (i dalje) M. canis vodeći uzročnik dermatomikoza vlasišta u Republici Hrvatskoj. Učestalost zoofilne mikrosporoze vlasišta još je uvijek visoka, no, tijekom desetogodišnjeg razdoblja (2006.-2015.) vidljiv je trend opadanja broja kulturom potvrđenih dermatomikoza vlasišta u prvih pet godina istraživanja, uz stabilizaciju broja pozitivnih kultura zadnjih 5 godina. Vidljiv je i statistički značajno veći udio dermatomikoze vlasišta unutar svih kliničkih manifestacija dermatofitoza u zadnje 3 godine istraživanja (2013.-2015.). Na temelju rezultata molekularno-medicinskog dijela istraživanja nije utvrđena statistički značajna razlika raspodjele prema PCR profilu za tip kliničke slike (površinska versus duboka dermatomikoza vlasišta). No, istraživanje je pokazalo da M. canis nije genotipski jednoobrazan. Primjenom RAPD metode i korištenjem (GACA)4 početnice identificirali smo dva profila među ispitanim sojevima M. canis, što pokazuje da M. canis ipak nije „genotipski stabilan“ kako pokazuju dosadašnje studije. Na temelju rezultata našeg istraživanja može se, između ostalog zaključiti da tip kliničke slike mikrosporoze vlasišta (površinska versus duboka mikoza vlasišta) nije rezultat infekcije točno određenim genotipom gljive vrste M. canis. Oba tipa kliničke slike mikrosporoze vlasišta mogu biti uzrokovana istim genotipom M. canis.

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA