Pregled bibliografske jedinice broj: 1097694
Modeli upravljanja kulturnim naslijeđem : društveno-humanistička perspektiva
Modeli upravljanja kulturnim naslijeđem : društveno-humanistička perspektiva // Modeli revitalizacije i unaprjeđenja kulturnog naslijeđa : multidisciplinarni dijalog / Obad Šćitaroci, M. ; Bojanić Obad Šćitaroci, M. (ur.).
Zagreb: Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu ; Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU), 2017. str. 23-27 (predavanje, podatak o recenziji nije dostupan, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 1097694 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Modeli upravljanja kulturnim naslijeđem : društveno-humanistička perspektiva
(Cultural heritage management models : a socio-humanistic perspective)
Autori
Babić, Darko
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Modeli revitalizacije i unaprjeđenja kulturnog naslijeđa : multidisciplinarni dijalog
/ Obad Šćitaroci, M. ; Bojanić Obad Šćitaroci, M. - Zagreb : Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu ; Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU), 2017, 23-27
ISBN
978-953-8042-29-4
Skup
Znanstveni kolokvij Modeli revitalizacije i unaprjeđenja kulturnog naslijeđa
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 24.05.2017
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Podatak o recenziji nije dostupan
Ključne riječi
upravljanje baštinom, ekomuzeji, interpretacija baštine, kritički pristup naslijeđu, interdisciplinarni pristup
(heritage management, ecomuseums, heritage interpretation, critical approach to heritage, interdisciplinary approach)
Sažetak
Namjera ovoga priloga nije da odgovori na pitanje što naslijeđe jest, niti kako i na koji način naslijeđem trebamo upravljati. Upravo suprotno, osnovna je ideja – sukladno jednom od iznesenih načela interpretacije – da umjesto instrukcije ponudimo poželjnu provokaciju. Provokaciju koja poziva na novo promišljanje ne samo što naslijeđe jest već i koja je uloga naslijeđa u društvu danas. Postojeći modeli upravljanja pokazuju se neadekvatni, pa su nam potrebne nove ideje i oblici. Razumije se unaprijed da modeli upravljanja kulturnim naslijeđem iz društveno-humanističke perspektive koje smo ovdje izložili nisu jedini mogući. Ipak, iskreno vjerujemo da predložena tri modela, i naznačeni objedinjavajući, mogu značajno pridonijeti definiranju poželjnoga, i nadasve interdisciplinarnog/ih, modela upravljanja naslijeđem.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Informacijske i komunikacijske znanosti
