Pregled bibliografske jedinice broj: 1097413
Usvajanje povratnih konstrukcija kod djece s posebnim jezičnim teškoćama
Usvajanje povratnih konstrukcija kod djece s posebnim jezičnim teškoćama // Multidisciplinarnost u području logopedske znanosti i prakse: zbornik sažetaka / Cepanec, Maja (ur.).
Zagreb: Hrvatsko logopedsko društvo, 2015. str. 46-46 (predavanje, međunarodna recenzija, sažetak, stručni)
CROSBI ID: 1097413 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Usvajanje povratnih konstrukcija kod djece s
posebnim jezičnim teškoćama
(Acquisition of reflexive constructions in children
with developmental language disorder)
Autori
Kelić, Maja ; Pavlinušić, Eva
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni
Izvornik
Multidisciplinarnost u području logopedske znanosti i prakse: zbornik sažetaka
/ Cepanec, Maja - Zagreb : Hrvatsko logopedsko društvo, 2015, 46-46
ISBN
9789535555513
Skup
Peti kongres hrvatskih logopeda s međunarodnim sudjelovanjem
Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 24.09.2015. - 26.09.2015
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
povratne konstrukcije, povratni glagoli, posebne jezične teškoće
(reflexive constructions, reflexive verbs, specific language impairment)
Sažetak
Povratne konstrukcije glagolske su konstrukcije koje uz glagol sadrže morfem ili riječ s funkcijom povratnog označitelja. U hrvatskome jeziku ulogu povratnog označitelja ima nenaglasnica SE koja u različitim vrstama povratnih konstrukcija ima različitu ulogu i značenje. U tzv. pravim povratnim i uzajamnopovratnim konstrukcijama SE se smatra povratnom zamjenicom ili anaforom te izravnim objektom glagola, i označava koreferentnost vršitelja i trpitelja radnje. U detranzitiviranim konstrukcijama SE je čestica koja označava promjenu valencije glagola. Uz glagole reflexiva tantum teško je odrediti bilo kakvu ulogu čestice SE, no u ovoj je skupini povratnih konstrukcija čestica SE dio leksema, što znači da se glagol nikada ne pojavljuje bez ove nenaglasnice. Zbog opisane raznorodnosti povratnih konstrukcija njihovo se usvajanje ne odvija bez poteškoća, kako kod djece koja usvajaju hrvatski kao prvi jezik, tako i kod odraslih govornika hrvatskog kao drugog i stranog jezika. U ovome se radu ispituje usvajanje povratnih konstrukcija kod djece s posebnim jezičnim teškoćama. Razina usvojenosti svake od triju osnovnih skupina povratnih konstrukcija (prave i uzajamnopovratne, detranzitivirane, glagoli reflexiva tantum) ispituje se pomoću materijala koji se oslanja na pobudnu (elicitirajuću) metodu. Pokazateljem razine usvojenosti pojedine skupine povratnih konstrukcija smatra se postotak rečenica s točno uvrštenom nenaglasnicom SE. Rezultati su raspravljeni u odnosu na dosadašnje spoznaje o usvajanju povratnih konstrukcija kod djece urednog jezičnog razvoja te kod govornika koji usvajaju hrvatski kao strani jezik.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Logopedija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Poliklinika SUVAG