Naslov
Peludni spektar i isparljivi spojevi u sadržaju mednog mjehura i medu od metvice (Mentha spp.)
(Pollen spectrum and volatile compounds in the honey sac content and mint (Mentha spp.) honey)

Autori
Hegić, Gordana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Agronomski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
15.04

Godina
2016

Stranica
111

Mentor
Bubalo , Dragan ; Jerković, Igor

Ključne riječi
skupljačka aktivnost pčelinje zajednice ; medni mjehur ; peludni teret ; med od metvice (Mentha spp.) ; peludni spektar ; isparljivi spojevi
(honeybee colony foraging activity ; honey sac ; pollen load ; mint (Mentha spp.) honey ; pollen spectrum ; volatile compounds)

Sažetak
Bioraznolikost medonosnih biljnih vrsta iz različitih klimatsko-zemljopisnih područja Hrvatske pruža veliki potencijal za proizvodnju specifičnih vrsta meda. Međutim, peludni spektar, kao i kemijske značajke većine hrvatskih vrsta meda nedovoljno su poznati. U jednu od vrsta meda, koja nije sustavno istraživana, ubraja se i med od metvice (Mentha spp.). Stoga je cilj istraživanja bio utvrditi botaničko podrijetlo i profil isparljivih spojeva iz sadržaja mednog mjehura u odnosu na med od metvice te skupljačku aktivnost pčelinje zajednice na paši metvice. Istraživanje je bilo provedeno na pokusnoj lokaciji Mahovo (područje Parka prirode Lonjsko polje) na pet pokusnih pčelinjih zajednica sive pčele (Apis mellifera carnica Pollmann, 1879), gdje je praćena skupljačka aktivnost pčelinje zajednice i posjećenosti pčela na paši metvice. Analiza sadržaja mednog mjehura i peludnog tereta provedena je prema metodi Soehngen i Jay (1974). Na prikupljenim je uzorcima meda, zatim, sadržaju mednog mjehura i peludnom teretu provedena kvalitativna melisopalinološka analiza. Od fizikalno-kemijskih analiza bilo je provedeno utvrđivanje udjela vode, električne provodnosti i pH vrijednosti. Analiza isparljivih spojeva provedena je pomoću mikroekstrakcije vršnih para na krutoj fazi (HS-SPME) i ultrazvučne ekstrakcije organskim otapalima (USE) na uzorcima meda i sadržaju mednih mjehura. Od analiziranih skupljačica najveći je udio bio onih koje su skupljale nektar (1 774), zatim one koje su skupljale pelud (1 190), a najmanje onih kod kojih je utvrđen puni medni mjehur i peludni teret. U ranim popodnevnim satima (14:00) je utvrđen statistički značajno veći broj skupljačica s punim mednim mjehurom, kao i s peludnim teretom u usporedbi sa skupljačicama prikupljenim u 9:00 i 18:00. Prosječna se masa sadržaja mednog mjehura kretala od 9, 58 do 12, 22 mg s rasponom od 0, 20 do 50, 60 mg. U uzorcima pčela skupljenih u 9:00 sati bila je utvrđena statistički značajno niža prosječna masa sadržaja mednog mjehura (9, 02 mg) u odnosu na uzorke prikupljene u 18:00 (11, 06 mg) i one prikupljene u 14:00 (12, 04 mg). Prosječna se masa peludnog tereta kretale od 4, 77 mg do 9, 60 mg, a raspon se kretao od 0, 10 mg do 31, 70 mg. U uzorcima pčela skupljenih u 9:00 sati utvrđena je statistički značajno niža masa peludnog tereta (7, 73 mg) u odnosu na uzorke prikupljene u 14:00 (8, 63 mg), dok između skupljačica prikupljenih u 9:00 i 18:00 te 14:00 i 18:00 nije bila utvrđena statistički značajna razlika. Obzirom na posjećenost pčela paši metvice utvrđeno je da je statistički značajno manji broj pčela bio utvrđen u 18:00 sati (20, 08) u odnosu na broj pčela u 10:00 (30, 22) i 13:00 sati (36, 50). Prema utvrđenom peludnom spektru u analiziranim uzorcima meda, uz mirisnu metvicu (M. pulegium), kao prateće biljne vrste bile su utvrđene zlatošipka (S. gigantea), amorfa (A. fruticosa), pitomi kesten (C. sativa) i smiljkita (L corniculatus). Iz analiziranih uzoraka skupljačica utvrđeno je da je u njihovim peludnim teretima utvrđen udio od 37, 82% metvice, od kojih je veći udio bio podrijetlom od mirisne metvice (20, 42%) u odnosu na samo 1, 93% peludi od vodene metvice (M. aquatica). U uzorcima meda, prosječni je udio vode iznosio 17, 3 % s rasponom od 14, 5 do 18, 8%, zatim je električna provodnost iznosila 0, 62 mS/cm s rasponom od 0, 37 do 0, 75 mS/cm te se je pH vrijednost kretala u rasponu od 3, 52 do 4, 15 s prosjekom od 3, 80. Na osnovu analize isparljivih spojeva u uzorcima meda su po intenzitetu izdvojeni metil-siringat i vomifoliol, dok je u ekstraktu mednih mjehura, uz navedene spojeve, utvrđen još i 3, 7-Dimetilokta-1, 5-dien- 3, 7-diol (terpendiol I). Također, analizom vršnih para, kao najzastupljeniji spojevi, utvrđeni su hotrienol, 2-metoksi-4-metilfenol, cis- i trans- linalol oksidi, linalol i nerol oksid.

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA