Naslov
Tjelesna aktivnost nakon operacije karcinoma dojke
(Physical activity after breast cancer surgery)

Autori
Begić, Margareta ; Horvat Tišlar, Marina

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
Knjiga sažetaka radova 18. konferencije medicinskih sestara i tehničara i 4. konferencije zdravstvenih profesija s međunarodnim sudjelovanjem Global Nursing and Healthcare / Lučanin, Damir ; Pavić, Jadranka (ur.). - Zagreb, 2019, 115-115

Skup
18. konferencija medicinskih sestara i tehničara ; 4. konferencija zdravstvenih profesija u medijima

Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 28.03.2019. - 29.03.2019

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
tjelesna aktivnost, karcinom dojke, kvaliteta života
(physical activity, breast cancer, quality of life)

Sažetak
Uvod: Prema podacima Registra za rak Zavoda za javno zdravstvo Republike Hrvatske, karcinom dojke najčešći je u žena. Iako je broj oboljelih godišnje veći od 2500 žena, u porastu je i broj izliječenih osoba. Nakon suočavanja s dijagnozom, prolazeći kroz faze liječenja do, u najboljem slučaju, izlječenja, slijedi pitanje kako se prilagoditi aktivnostima svakodnevnog života, što učiniti da novonastale tjelesne disfunkcije ne budu ograničavajući čimbenici. Tretmani liječenja koji uključuju operacijski zahvat, kemoterapiju, radioterapiju i hormonalnu terapiju često imaju psihološke i fiziološke posljedice koje onemogućavaju završetak liječenja te sprječavaju normalno funkcioniranje u svakodnevnim aktivnostima i kvalitetu života. Tjelesna aktivnost igra ključnu ulogu u rehabilitacijskom procesu. Razrada: Smanjenje tjelesne kondicije (kardiorespiratorne i mišićne jakosti), negativne promjene u tjelesnoj posturi (povećanje ili smanjenje tjelesne mase), povećan umor, depresija i anksioznost imaju negativan utjecaj na kvalitetu života i povećavaju razvoj komorbiditeta. Nedostatak tjelesne aktivnosti jedan je od mogućih faktora rizika oboljenja od karcinoma dojke u postmenopauzi, ali je i faktor na koji se može utjecati edukacijom i preventivnim programima. Oboljele osobe poslije operacije prema (pato)fiziološkom stanju i fizioterapeutskoj procjeni svakako bi trebale provoditi tjelesnu aktivnost. Utjecaj tjelesne aktivnosti na karcinom dojke potkrepljuje i činjenica da nakon aktivnog liječenja karcinoma dojke žene s vrlo niskim stupnjem tjelesne aktivnosti imaju povećan rizik od smrti u odnosnu prema ženama koje imaju visok stupanj tjelesne aktivnosti. Zaključak: Vježbanje kao oblik tjelesne aktivnosti se smatra faktorom koji smanjuje rizik nastanka karcinoma i smrti uzrokovane karcinomom. Ključnu ulogu redovito vježbanje svakako ima u poboljšanju kardiorespiratorne funkcije, mišićne jakosti i izdržljivosti kod pacijenata izliječenih od karcinoma.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Temeljne medicinske znanosti, Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita

POVEZANOST RADA