Naslov
Politička elita u Hrvatskoj 1986.-1990.
(Political Elites in Croatia 1986-1990)

Autori
Budimir, Davorka

Prevoditelji
Markušić, Don

Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Autorske knjige, monografija, ostalo

Izdavač
Vlastita naklada

Grad
Zagreb

Godina
2018

Stranica
352

ISBN
978-953-59433-1-0

Ključne riječi
politička elita, Hrvatska
(political elites, Croatia)

Sažetak
Za razumijevanje prilika u Hrvatskoj nakon prvih višestranačkih izbora održanih u travnju i svibnju 1990. godine neophodno je razumijeti kako je funkcionirao komunistički sustav i način provođenja kadrovske politike u njemu. Insitucije imaju kontinuitet dugog trajanja i do promjena u njima ne može doći političkom odlukom ili samim datumom održavanja višestranačkih izbora. Izborni pobjednici došli su na pozicije i tako se novi višestranački, demokraski sustav počeo graditi na temeljima komunističkih institucija. Činjenica je da je do promjene vlasti došlo stvaranjem uvjeta od strane vladajuće komunističke elite po tzv. upravljanom obrascu, nametanjem promjena „odozgo“, prvenstveno od vrha u CK SKH. Novi pojedinci na pozicijama u tranzicijskom razdoblju nisu nužno predstavljali nove pojedince u politici. Većina onih koji su bili na najvišim pozicijama kao „politički funkcioneri“ u komunističkom sustavu otišli su sa svojih pozicija ili vlastitom odlukom ili su bili smijenjeni. Iz komunističkog sustava ostao je jedan dio pojedinaca koji su obavljali srednju razinu rukovodećih pozicija i s promjenom vlasti vidjeli su priliku za osobno napredovanje pod novom tranzicijskom vlasti. Njihov socijalni kapital bio je prepoznat u tome što su poznavali funkcioniranje sustava, posjedovali su socijalne vještine, a priklanjanje novoj vlasti značilo je zadržavanje političke moći. S promjenom vlasti u jednom trenutku došlo je do velike potrebe za kadrovima i pobjednička stranka HDZ u svojem kadrovskom bazenu nije imala pojedince za sve otvorene pozicije. Istovremeno su započeli procesi izmjena institucija i kadrovskim promjena u njima. Bilo je neophodno osigurati funkcioniranje sustava i provođenje operativnih, svakodnevnih aktivnosti na svim razinama, ali i mijenjati institucije prema novim zahtjevima. Za građane su te promjene bile vidljive samo kroz izmjenu naziva prema kojima su republički sekretari ili predsjednici komiteta preimenovani u ministre. Promjene su bile na razini izmjena naziva pojedinih tijela javne vlasti u kojima se riječ „socijalistička“ ispuštala iz naziva. Prva tranzicijska elita bila je otvorenija za ulazak novih pojedinaca upravo zbog toga što je postojao nedostatak kadrova na brojnim pozicijama. Kriteriji za ulazak u tranzicijsku elitu su bili nejasni, ali tada stranačka pripadnost nije bila preduvjet za napredovanje u profesionalnoj političkoj karijeri. Komunistički sustav temeljio je svoju kadrovsku politiku na moralno političkoj podobnosti pojedinaca koja se dokazivala partijskom knjižicom. Moralno politička podobnost predstavljala je privrženost vrijednostima komunističkog sustava. Napredovanje u komunističkoj hijerarhiji bilo je moguće kroz doslijedno provođenje kadroviranja pri čemu je taj proces uvijek bio kontroliran od strane onih koji su bili na višoj poziciji. Komunistički obrazac počeo se primjenjivati i u novim tranzicijskim okolnostima u kojima je moralno politička podobnost zamjenjena stranačkom iskaznicom HDZ-a, kao vladajuće političke garniture. Osim komunističkog obrasca regrutacije političke elite važno je istaknuti da je iz bivšeg sustava djelomično primjenjen i delegatski sustav posebno u radu dvije najveće političke stranke. Unutarstranačka demokracija funkcionira tako da se konvencije ili opći sabori, kao najviša tijela stranke između dva razdoblja, odvijaju putem delegata koji predstavljaju svoje stranačke baze. Delegati su ti koji biraju unutarstranačka tijela i pojedince na stranačke dužnosti. Treba istaknuti da je u tom razdoblju promjene vlasti stara komunistička elita donosila zakone do zadnjeg trenutka obnašanja vlasti, čak i nakon provođenja prvog kruga višestranačkih izbora. Sabor SRH u mandatu 1986. -1990 godine održao je svoju posljednju sjednicu od 24.-26. travnja 1990. godine, a prvi krug demokratskih, višestranačkih izbora bio je održan 22. i 23. travnja 1990. godine. Paket zakona koji je tada usvojen važan je za kasnije razumijevanje pretvorbe i privatizacije društvenog vlasništva u Hrvatskoj, ali i zadržavanje stečenih privilegija komunističke elite u novim tranzicijskim oklonostima. Temeljni doprinos ove knjige su brojni prilozi koji bi trebali poslužiti kao sekundarni izvor podataka za daljnja istraživanja političke elite u Hrvatskoj. To se odnosi na ovu najraniju fazu izgradnje demokratskih političkih institucija na početku demokratskih promjena, a posebno u svjetlu rasprava o otvaranju arhivske građe za istraživače.

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA